Europski proizvođači vina i žestokih alkoholnih pića proveli su godine pretvarajući svoje boce u svojevrsne ikone, no novi europski zakon o smanjenju otpada može taj zanimljivi napor u dizajnu poslati u kantu za smeće.
Za proizvođače brendova izgled i osjećaj pri držanju boce gotovo je jednako važan kao i unutarnji sadržaj jer vizualno priča priču iza pića o kojemu je riječ.
No, Bruxelles sada želi, u nastojanju za smanjenjem količine otpada, da tvrtke koriste što je moguće manje materijala za pakiranje i zakon u tom smislu treba krenuti od 2030. Kako poručuju iz Europske komisije, marketing sam po sebi ne opravdava pretjerano pakiranje.
Proizvođači stakla pak upozoravaju da doslovna primjena zakona može gurnuti EU prema jednoobraznosti i negativno utjecati na konkurentnost proizvođača vina, žestokih pića te čak i parfema.
Primjerice, male destilerije tradicionalnih likera u Bretanji će se morati pridržavati EU ograničenja što tamošnju uporabu ukrašenih boca dovodi u probleme. Vlasnici poručuju da način pakiranja ima ulogu jer posebnost dizajna navodi ljude da bocu kasnije jednostavno ne bace. A u destileriji Moby Dick se otkupljuju prazne boce za ponovnu uporabu.
U 2022. industrija staklene ambalaže u EU zapošljavala je oko 50 tisuća ljudi i doprinijela EU ekonomiji sa 6,5 milijardi eura, navodi Politico podatke Europske federacije za staklenu ambalažu (FEVE).
“Ako kupite Aperol Spritz, Chanel N°5 ili pivo Corona, boca je također proizvod”, kaže glavni tajnik udruženja Carlo Pirrone.
U 2023. Europljani su proizveli 80 milijuna tona otpada od ambalaže, što je otprilike 177 kilograma po osobi, i EU želi smanjiti tu količinu.
U 2024. je prihvaćena regulativa o pakiranju i otpadu od ambalaže koja zahtijeva od tvrtki da smanje količine koje koriste i učine ih reciklabilnim.
Zakon koji će vrijediti od 2030. odnosi se na sve vrste ambalaže.
Proizvođači stakla smatraju da će se time brendove usmjeriti na proizvodnju gotovo identičnih boca, a slično vrijedi i za parfeme.
“Staklena ambalaža se ne može smatrati samo kao sredstvo koje sadrži i štiti parfem. Ona potiče odluku o kupnji, ističe vrijednost proizvoda i prenosi identitet brenda prema klijentima”, tvrdi Nicolas Piffault koji je zadužen za društvenu odgovornost u grupi Pochet. Ona proizvodi bočice za parfeme poznatih kuća kao što su Dior, Chanel ili L’Oreal.
“Ako budemo radili istovjetne bočice, ima ljudi izvan Europe koji će to činiti puno jeftinije i brže od nas”, dodao je.
Regulativa nudi određena izuzeća, pa se tako brendovi neće morati mijenjati ako su zaštićeni žigom u EU prije no što je zakon prihvaćen ili ako proizvođač dokaže da bi promjena boce naštetila prepoznatljivosti proizvoda. Slično je i ako proizvod ima zaštićeno zemljopisno podrijetlo kao što je slučaj irskog viskija i francuskog šampanjca.
No, problem je što se to teško može primijeniti na male proizvođače ili za brendove koji stalno izbacuju nove proizvode kao što je slučaj kod parfema.
“Regulativa podriva inovativnost u dizajniranju ambalaže”, smatra Pirrone.
Pročitajte još:
Bruxelles tek treba odrediti standard koji će se koristiti za dokazivanje da je ambalaža mala i lagana u skladu s regulativom. Tvrtke žele sudjelovati u tom procesu kako se ne bi pretjeralo u minimalizaciji.
Bruxelles je poručio da će oblik i funkcionalnost ambalaže biti uzeti u obzir.
