Ljudski kapital u informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji (ICT) je glavni motor digitalnih inovacija i može ga se smatrati ključnim za konkurentnost suvremenih gospodarstava premda je taj segment tržišta rada relativno mali u apsolutnim brojkama.
No, on je relativno otporan na cikličku prirodu ekonomije što se pokazalo u zadnjih desetak godina.
Od 2015. do 2025. broj ICT stručnjaka u EU povećan je za 59,4 posto što je šest puta više no što je ukupan porast zaposlenosti koji iznosi 9,8 posto.
Prošle godine u EU je bilo zaposleno više od 10 milijuna IT stručnjaka, a najveći apsolutni broj imala je Njemačka gdje ih je bilo 2,3 milijuna što je udio od 22,2 posto u ukupnoj brojci za EU.
Francuska je imala 1,4 milijuna takvih stručnjaka s udjelom od 13,7 posto u europskoj brojci. Na trećem mjestu je Španjolska s nešto preko milijun IT stručnjaka ili udjelom od 10,2 posto te onda dolazi Italija s 900 tisuća što je udio od 8,7 posto.
Ako se pogleda udio IT stručnjaka u broju zaposlenih u pojedinoj zemlji, tada je na vrhu Švedska koja je imala 470.900 takvih osoba. To čini stopu od 8,9 posto ukupne zaposlenosti.
Luksemburg je na drugom mjestu s 28.500 IT stručnjaka što je udio od 8,7 posto među ukupno zaposlenima, a treća Finska ih je imala 202.300 sa stopom od 7,8 posto.
Relativno visoke udjele imaju Nizozemska, Estonija, Irska, Belgija, Danska, Litva, Njemačka, Austrija i Portugal. Oni variraju između 7,2 posto u Nizozemskoj i 5,4 posto u Portugalu.
Drugim riječima, u svakoj od tih zemalja u prosjeku više od jedne na 20 zaposlenih osoba radila je u ICT sektoru.
Na dnu EU ljestvice u tome smislu su Grčka i Rumunjska. U Grčkoj je udio IT stručnjaka u ukupno zaposlenima bio tek 2,5 posto, a u Rumunjskoj 2,7 posto.
Izvor: Eurostat
Hrvatska se ne može pohvaliti nekom posebno velikom stopom jer ona iznosi 4,9 posto, no veća je nego u Sloveniji gdje je 4,5 posto.
Prosjek EU-a je pet posto.
Među zemljama Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) vidi se da Norveška i Švicarska imaju stopu veću od EU prosjeka i u oba slučaja iznosi 5,9 posto.
Kod zemalja kandidata za članstvo koje su objavile podatke za 2025. vidljivo je da je vodeća Srbija sa 4,2 posto IT stručnjaka među ukupno zaposlenim građanima.
Velika većina IT stručnjaka su muškarci. U EU u njihovom ukupnom broju oni su činili 80,5 posto. No, broj stručnjakinja raste jer je 10 godina ranije udio muškaraca bio tri postotna boda veći.
Posebno je visok udio muškaraca u tom sektoru u Češkoj gdje je stopa 87,1 posto. Druga je na toj ljestvici Mađarska s 85 posto, a treća Slovačka s 84,5 posto.
Jedino u Latviji i Rumunjskoj udio muškaraca pada ispod 75 posto. U Latviji je 74,1, a u Rumunjskoj 72,2 posto.
Pročitajte još:
U Hrvatskoj ih je 2015. bilo 83,7 posto da bi prošle godine taj udio bio blago smanjen na 81,6 posto.
Slovenija ima sličan slučaj. Prije 10 godina je muškaraca među IT stručnjacima bilo 83,9 posto da bi to sada palo na 81 posto.
U Hrvatskoj je prošle godine 41,7 posto takvih stručnjaka bilo u dobi od 15 do 34 godine, a 58,3 posto u dobi između 35 i 74 godine.
