HNB: Procijenjena inflacija u 2024. godini – 4,7 posto

Prema prvoj procjeni Eurostata, inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC-om) u studenom se znatno usporila – na 5,5 posto, sa 6,7 posto koliko je iznosila u listopadu.

Smanjenje inflacije cijena energije u studenom na –4,1posto s –0,7 posto u listopadu, rezultat je smanjenja cijena energije, ponajviše naftnih derivata, u usporedbi s prethodnim mjesecom.

Ipak, moguće povećanje cijena nafte zbog geopolitičkih napetosti i dalje predstavlja znatan rizik za kretanje inflacije u budućnosti.

„Inflacija cijena hrane, uključujući alkohol i duhan, u studenom se usporila na 7,7 posto s 8,6 posto, u listopadu, u uvjetima smanjenih troškovnih pritisaka, usporavanja rasta proizvođačkih cijena hrane te povoljnog učinka baznog razdoblja, zbog izrazitijeg mjesečnog porasta cijena hrane u istom mjesecu prošle godine, koji više ne utječe na izračun godišnje stope inflacije cijena hrane“, ističe se u komentarima Hrvatske narodne banke (HNB) na inflaciju, dostavljenih našem portalu.

Temeljna inflacija, pri čijem se izračunu isključuju cijene energije i hrane, u studenom se smanjila na 6,8 posto sa 7,5 posto u listopadu, pri čemu je usporila inflacije i inflaciju cijena industrijskih proizvoda na 4,6 posto kao i inflaciju cijena  usluga na 8,6 posto.

Temeljna inflacija i dalje je povišena, ocjenjuju u HNB-u, prije svega zbog još uvijek visoke inflacije cijena usluga, čemu su uvelike pridonijeli domaći činitelji, odnosno inflacijski pritisci proizašli iz rasta plaća i solidne domaće potražnje.

Ukupna inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni DZS-a, u studenom se usporila na 4,7 posto s 5,8 posto zabilježenih u listopadu. Prema prvoj procjeni Eurostata, ukupna inflacija u europodručju mjerena HIPC-om usporila se s 2,9 posto u listopadu na 2,4 posto u studenom, a temeljna inflacija s 4,2 na 3,6 posto.

Pokazatelji tekućih kretanja ukupne i temeljne inflacije smanjuju se tri mjeseca zaredom, stoji u komentarima. U studenom je do slabljenja zamaha ukupne inflacije došlo zahvaljujući osjetno slabijem zamahu svih glavnih komponenata inflacije koji se smanjio na vrlo nisku razinu.

Hrvatska narodna banka u svojoj projekciji iz rujna 2023. godine očekuje usporavanje prosječne godišnje inflacije (mjerene HIPC-om) u 2023. na 8,8 posto te na 4,7 posto u 2024. godini.

„Usporavanje inflacije gotovo kontinuirano se bilježilo tijekom cijele 2023. te je u najvećoj mjeri bilo rezultat snažnog smanjivanja inflacije cijena energije te u nešto manjoj mjeri hrane i temeljne inflacije, odnosno inflacije koja iz izračuna isključuje cijene hrane i energije. Nastavak tog trenda očekuje se i u ostatku 2023. te tijekom 2024., a ono bi trebalo odražavati smanjivanje temeljne inflacije i inflacije cijena hrane koje se nalaze na još uvijek povišenim razinama. Što se tiče inflacije cijena hrane, očekuje se nastavak njenog usporavanja, u okružju nižih cijena energenata, gnojiva i prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu i normalizacije opskrbnih lanaca. Istovremeno bi usporavanje temeljne inflacije moglo biti nešto slabijeg intenziteta obzirom da na tu komponentu (poglavito na potkomponentu usluga) u većoj mjeri utječe snažni rast nominalnih plaća“ priopćeno je iz HNB-a.

Rizici za ostvarenje projiciranog kretanja inflacije i dalje su naglašeni. Kretanje cijena hrane i energije ima znatan utjecaj na percepciju inflacije i inflacijska očekivanja kućanstava, stoga bi u opisanom scenariju nastavak usporavanja inflacijskih očekivanja kućanstava mogao bi biti manje izražen nego što se očekuje, što bi moglo rezultirati većim i/ili ustrajnijim zahtjevima za povećanjem plaća.

„Inflacija bi mogla biti viša i u slučaju da ne dođe do očekivanog smanjenja doprinosa profita inflaciji, koje bi kompenziralo utjecaj snažnog rasta plaća. Viša i/ili dugotrajnija inflacija u zemljama glavnim vanjskotrgovinskim partnerima također bi mogla rezultirati višom inflacijom potrošačkih cijena od prethodno očekivane“, procjenjuje HNB.

S druge strane, slabiji gospodarski rast i time slabija potražnja, jači učinci zaoštravanja monetarne politike te izrazitije prelijevanje pada cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu na potrošačke cijene dobara i usluga od trenutačno očekivanog, ocjenjuje HNB, rizici su koji bi mogli utjecati da inflacija bude niža od projicirane.