Hrvatska narodna banka u prošloj je godini poslovala s dobiti većom od 482 milijuna kuna, što je za 8,5 puta više nego u 2021., pokazuje financijsko izvješće objavljeno u sklopu Godišnjeg izvješća koje je prenijela Hina.
Središnja banka lani je ostvarila ukupan neto prihod od 1,23 milijarde kuna ili 67 posto veći nego godinu ranije, dok su joj troškovi poslovanja dosegnuli 749,4 milijuna kuna te su bili 10 posto veći.
Kako se navodi u priopćenju, Godišnje izvješće za 2022. opisuje aktivnosti banke i uključuje informacije o pripremama za zamjenu kune eurom, o makroekonomskim kretanjima, provedbi monetarne politike, upravljanju međunarodnim pričuvama, poslovanju kreditnih institucija, ali po prvi puta donosi i Klimatsko izvješće.
Pročitajte još:
Prosječna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena snažno se povećala, s 2,7 posto u 2021. na 10,7 posto u 2022., i tako dosegla najvišu razinu u posljednjih 28 godina. Međutim, podaci pokazuju da je inflacija u Hrvatskoj niža nego u državama članicama EU koje nisu u europodručju te da su kamatne stope za građane i poduzeća manje, a uvjeti financiranja povoljniji, dodaju iz HNB-a.
“Čekaju nas ozbiljni demografski, klimatski, strukturni, gospodarski i drugi izazovi. Uvođenje eura nije zamjena za reforme ni rješenje svih problema, ali trajno uklanja valutni rizik, olakšava poslovanje poduzeća, ojačava konkurentnost gospodarstva, poboljšava uvjete financiranja za državu, poduzeća i građane te jamči veću otpornost na financijske krize i vanjske šokove. Članstvo u monetarnoj uniji i sukreiranje politika s 19 zemalja s kojima dijelimo valutu trajno podupire gospodarski rast i povećanje blagostanja građana, čime ubrzava dosezanje standarda razvijenijih država europodručja. A upravo je to i bilo svrha uvođenja eura”, kazao je guverner HNB-a Boris Vujčić.
Jedan odgovor
Bravo.