Građevinski bum na cestama: manje prihoda i više dobiti

Ako vam se čini da se posljednjih mjeseci u Hrvatskoj, a posebno u Zagrebu, gotovo posvuda nešto gradi, proširuje ili obnavlja, dojam nije daleko od stvarnosti. Ceste i prometnice veliko su gradilište, od zagrebačkih prometnih pravaca i obilaznice do novih dionica autocesta i brzih cesta diljem zemlje.

Iza tog građevinskog vala stoji snažan investicijski ciklus u prometnu infrastrukturu, u kojem se preklapaju državni projekti, ulaganja Hrvatskih autocesta te sredstva iz europskih fondova.

Sektor gradnje cesta i autocesta zbog toga ostaje jedan od važnijih segmenata domaćeg građevinarstva. Veliki infrastrukturni projekti građevinskim kompanijama osiguravaju značajan bazen poslova, ali istodobno pred njih stavljaju i velike izazove, uključujući manjak radne snage i rast troškova.

Investicijska aktivnost vidljiva je na više strana. Među projektima koji nose značajan dio buduće građevinske potražnje su nastavak izgradnje autoceste A7 prema Žutoj Lokvi, projekti na A5 i A11, kao i planirani nastavak A1 prema Dubrovniku.

HAC je, pak, tijekom 2026. pokrenuo novi postupak za izgradnju dviju poddionica između Rudina i Slanog te Slanog i Mravinjca, ukupne duljine 20,5 kilometara.

Hrvatske autoceste ujedno su i najuspješnija tvrtka u djelatnosti klasificiranoj kao “građenje cesta i autocesta”. Prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, dobit HAC-a prošle je godine dosegnula 17,9 milijuna eura, što je priličan rast u odnosu na 10,9 milijuna u 2024.

Financijski plan HAC-a za 2026. godinu predviđa ukupne prihode od 617,7 milijuna eura i rashode od 517,3 milijuna eura, dok se istodobno nastavlja višegodišnji investicijski ciklus u izgradnju i modernizaciju autocestovne mreže.

Swietelsky d.o.o. druga je najuspješnija tvrtka gledano po dobiti. U Hrvatskoj posluje od 1999. godine, pri čemu se nalazi u stopostotnom vlasništvu austrijskog Swietelsky AG-a. Osim cestogradnje, grupa je aktivna i u niskogradnji, gradnji mostova i željezničke infrastrukture.

To im je lani donijelo 19,46 milijuna eura dobiti, u odnosu na 6,31 milijun eura godinu ranije. To predstavlja više nego trostruki rast dobiti u samo godinu dana, što kompaniju svrstava među uspješnije poslovne priče u sektoru gradnje cesta i autocesta.

Među najuspješnijim tvrtkama s liste vrijedi izdvojiti Bina-Istra d.o.o. koja je od 1995. godine koncesionar Istarskog ipsilona. Uz to, njihov poslovni model obuhvaća projektiranje, financiranje, gradnju, upravljanje i održavanje autoceste. U 2025. imala 128,6 milijuna eura prihoda, što je 30,6 posto manje nego godinu ranije, ali je istodobno dobit porasla s 5,55 na 7,87 milijuna eura.

Zanimljiv primjer je i Osijek-Koteks, tvrtka s više od 75 godina tradicije koja je izvorno nastala kao nasljednik GP Osijeka, DP Niskogradnje i GP Gradnje. Posebno je snažna u niskogradnji pa iza sebe ima tisuće kilometara izgrađenih cesta, a posjeduje i vlastite stacionarne i mobilne tvornice asfalta i betona, što joj daje važnu proizvodnu bazu za velike infrastrukturne projekte.

Oni su imali nešto slabiju 2025. po prihodima koji su pali s 107,1 na 92,5 milijuna eura. Podaci CompanyWalla, međutim, pokazuju da je kompanija zadržala visoku profitabilnost, s 5,92 milijuna eura dobiti, nasuprot 6,77 milijuna godinu ranije.

Istodobno je broj zaposlenih povećan s 471 na 487 pa možemo zaključiti kako pad prihoda nije pratio proporcionalno smanjenje poslovne aktivnosti.

U Primorsko-goranskoj županiji iza brojnih projekata stoji GP Krk, građevinska kompanija iz Krka tradicionalno vezana uz niskogradnju i infrastrukturne projekte. Uspješno poslovanje nastavili su i prošle godine kada su im prihodi dosegnuli 144 milijuna eura, nakon 124,4 milijuna u 2024., dok je dobit porasla s 3,63 na 5,67 milijuna eura.

Deset najuspješnijih kompanija iz ove djelatnosti prošle je godine ukupno ostvarilo 1,1 milijardu eura prihoda, što predstavlja pad u usporedbi sa 1,73 milijarde na kraju 2024. Dobit je zato porasla s 59,1 milijun na 89,1 milijun eura, a povećao se i broj zaposlenih s 4.688 na 4.772 osobe.

Tako je pad ukupnih prihoda od gotovo 37 posto bio praćen rastom dobiti od čak 51 posto, što pokazuje da su kompanije unatoč manjem opsegu prihoda uspjele poboljšati profitabilnost poslovanja.

U konačnici, ove brojke daju naslutiti kako snažan investicijski ciklus u cestovnu infrastrukturu i dalje osigurava velik posao građevinskim kompanijama, ali rast prihoda nije jedina mjera uspješnosti. Iako su ukupni prihodi deset najvećih kompanija lani pali, njihova je zajednička dobit osjetno porasla, što upućuje na poboljšanje profitabilnosti.