Paketom mjera za pomoć građanima i gospodarstvu Vlada je osigurala predvidljivost poslovnih uvjeta, te ublažila daljnji pad standarda i kupovne moći građana, kazao je glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore (HGK) Goran Šaravanja, ističući kako se nada da je peti paket mjera posljednji, jer inflatorni pritisci popuštaju.
Kazao je kako je kraj ere jeftine ruske energije za Europu i tranzicijski trošak prelaska na zelene i alternativne izvore energije realnost koja nije jednostavna niti jeftina. To je, kako navodi, ključno jer je Hrvatska u Europskoj uniji poznata po jeftinoj električnoj energiji za građane, a cijene električne energije za poduzetnike i industriju iznad su prosjeka EU-a, prenosi Hina.
“I bez trenutnog usporavanja globalne ekonomije ova situacija dugoročno nije održiva za hrvatske gospodarstvenike koji, čuvajući postojeća i stvarajući nova radna mjesta, najviše pomažu građanima u prevladavanju negativnih učinaka visoke inflacije”, istaknuo je Šaravanja.
Kako su neto plaće realno rasle 1,8 posto u prvoj polovici 2023. godini, gospodarstvenici su, kako je kazao, učinili koliko su im tržišni uvjeti dozvolili da zaposlenicima ublaže pad kupovne moći i osobne potrošnje kao jednog od najvažnijih generatora BDP-a.
Šaravanja navodi kako uz predvidljivost poslovanja čiji regulatorni okvir omogućuje država osiguranje povoljnih uvjeta financiranja za ekonomiju značajno ovisi i o percepciji tržišta da je fiskalna pozicija nacionalne ekonomije održiva.
“Trenutno smo u jedinstvenoj, ali i privremenoj situaciji u kojoj znatna sredstava iz EU jačaju našu fiskalnu poziciju. Utoliko, razumijemo i podržavamo Vladu kada posegne za mjerama fiskalne politike kako bi ublažila privremene negativne učinke na ekonomiju. Međutim, dobronamjerno ukazujemo i na rizik da bi nastavak takvih mjera mogao prerasti u trajno povećanje fiskalnih izdataka i strukturno kvarenje proračuna”, istaknuo je Šaravanja.
Pročitajte još:
Napominje kako smo prošli dug put od neodrživog proračuna, visokih kamatnih stopa i makroekonomskih nestabilnosti koje su ulaskom u euro zonu u značajnoj mjeri otklonjene, piše Hina, te nam je cilj da tako i ostane.
HGK, kako je rekao, pozdravlja i najavu banaka da će povećati kamatne stope na štednju uz zadržavanje sadašnjih kamatnih stopa na stambene kredite, što bi uz smanjenje cijena proizvoda široke potrošnje bio dodatni impuls smanjenju inflatornog pritiska.
