Filipinska središnja banka upozorava da bi iznimno snažan El Niño mogao dodatno povećati cijene hrane i pogoršati inflacijske pritiske u regiji koja se već suočava sa skupom naftom i slabijim gospodarskim rastom.
Filipinska središnja banka upozorila je da bi potencijalno iznimno snažan El Niño mogao dodatno pogoršati inflaciju, osobito kroz rast cijena hrane i poremećaje u poljoprivrednoj proizvodnji.
Fenomen El Niño, koji uzrokuje zagrijavanje voda Tihog oceana i povećava rizik od ekstremnih vremenskih događaja, već je u nekim područjima dosegnuo rekordnu snagu.
Zeno Ronald Abenoja, zamjenik guvernera filipinske središnje banke, upozorio je da postoji mogućnost razvoja takozvanog “Godzilla” El Niña, čiji se vrhunac tek očekuje. Prema njegovim riječima, riječ je o šoku koji se razvija postupno, ali bi njegov učinak mogao jačati tijekom sljedećih četiri do pet mjeseci.
Filipini su posebno izloženi takvom scenariju jer gotovo u cijelosti ovise o uvozu nafte, ali i značajnom uvozu hrane.
Inflacija je u kolovozu iznosila 6,1 posto, među najvišim stopama u jugoistočnoj Aziji, a središnja banka očekuje da će se na povišenim razinama zadržati tijekom cijele godine.
Središnja banka već podiže kamatne stope
Bangko Sentral ng Pilipinas već je posljednjih mjeseci uključivao rizik od El Niña u odluke o monetarnoj politici. Od travnja je ključna kamatna stopa povećana ukupno za 0,75 postotnih bodova, na 5 posto.
Abenoja je upozorio da bi ukupna inflacija u kratkom roku mogla ostati povišena zbog kombinacije viših cijena nafte i vremenskih poremećaja.
Filipinska središnja banka u kolovozu je povećala i projekciju inflacije za 2027. godinu na 5,4 posto, s prethodnih 4,5 posto. U tu procjenu uključeni su mogući učinci El Niña na cijene poljoprivrednih proizvoda, ali i postupno povećavanje minimalnih plaća.
Središnja banka ne očekuje povratak inflacije u ciljani raspon od dva do četiri posto prije 2028. godine.
Filipini su pritom bili među prvim azijskim gospodarstvima koja su počela povećavati kamatne stope nakon američko-izraelskih napada na Iran i snažnog rasta cijena energenata.
Rizik se širi na cijelu Aziju
Svjetska meteorološka organizacija očekuje da bi El Niño mogao dosegnuti vrhunac u studenome ili prosincu te potrajati najmanje do veljače. Posljedice su već vidljive u dijelovima Azije.
Indija je upozorila da bi ovogodišnji monsun mogao biti najsušniji u posljednjih 17 godina, dok su u Indoneziji požari povezani s poljoprivrednim praksama dodatno pojačani sušnim uvjetima i proširili toksični dim diljem jugoistočne Azije.
Više zemalja južne i jugoistočne Azije također upozorava na mogući pad proizvodnje važnih poljoprivrednih proizvoda, uključujući rižu i palmino ulje. To povećava rizik dodatnog rasta cijena hrane upravo u trenutku kada kućanstva već osjećaju pritisak viših troškova života i skuplje energije.
Filipinska vlada pokušava ublažiti rizike prilagodbom ciklusa sadnje i povećanjem nabave određenih prehrambenih proizvoda i sirovina iz inozemstva. No situaciju dodatno otežava usporavanje gospodarstva.
Filipinsko gospodarstvo poraslo je samo 2,3 posto na godišnjoj razini u drugom tromjesečju 2026., što je najslabiji kvartalni rast u posljednjih pet godina.
Slabiji rast uslijedio je nakon smanjenja državne potrošnje zbog korupcijskog skandala povezanog s infrastrukturnim projektima.
Pročitajte još:
Središnja banka zato se nalazi pred klasičnom dilemom: više kamatne stope mogu pomoći u borbi protiv inflacije, ali istodobno dodatno usporavaju gospodarstvo.
Ako snažni El Niño tijekom sljedećih mjeseci ozbiljnije pogodi poljoprivrednu proizvodnju u Aziji, rast cijena hrane mogao bi postati novi globalni inflacijski problem, posebno za zemlje koje već ovise o uvozu energije i osnovnih prehrambenih proizvoda.
