Glavni ekonomisti hrvatskih banaka prognoziraju rast BDP-a od 2,5 posto u 2024. godini

Glavni ekonomisti hrvatskih banaka očekuju da će službeni podaci za 2023. godinu, kada budu objavljeni početkom 2024., pokazati rast realnog BDP-a po stopi od 2,3 posto, stoji u najnovijem izdanju publikacije “HUB Izgledi”.

Riječ je o publikaciji u kojoj anketirani ekonomisti iznose iznose svoja mišljenja i predviđanja o najvažnijim gospodarskim kretanjima.

Raspon njihovih očekivanja kreće se u okviru uskog intervala između 2,1 i 2,4 posto. To je za nijansu niže od očekivanja drugih institucija. Na primjer, Europska komisija očekuje rast po stopi od 2,6 posto za 2023. godinu, kao i HNB.

Na rast u ovoj godini najviše su utjecale realna osobna potrošnja (2,4 posto) i investicije (po stopi od 3,8 posto) što je ipak niže od očekivanja iz srpnja kada je očekivani rast investicija iznosio 5,1 posto. Glavna promjena u odnosu na ranija očekivanja odnosi se na pad realnog izvoza po stopi od 1,7 posto.

To je posljedica usporavanja inozemne potražnje za hrvatskim izvozom roba i usluga zbog plitke recesije kod nekih od glavnih trgovačkih partnera (Njemačka). Ipak, očekuje se pad realnog uvoza po stopi od 3,8 posto, što znači da će doprinos neto izvoza BDP-u ostati pozitivan.

Središnja uloga rasta najvažnije komponente BDP-a, osobne potrošnje, opravdana je rastom realnih osobnih dohodaka 2023. unatoč visokoj prosječnoj inflaciji od 8,1 posto.

Dvoznamenkasta stopa rasta plaća (13,1 posto), uz pad stope nezaposlenosti na 6,4 posto osigurale su brz oporavak realne osobne potrošnje, nizak fiskalni deficit (-0,5 posto) i pad omjera javnog duga na očekivanih 62,3 posto na kraju godine.

Prognoze za 2024. potpuno su ujednačene na stopi rasta od 2,5 posto. To je identična prognoza kao ona nedavno objavljena od strane Europske komisije i niža od HNB-ovih tri posto.

Ipak, među glavnim ekonomistima i u odnosu na ranije prognoze postoje značajne razlike u pogledu strukture doprinosa pojedinih komponenti BDP-a.

Prvo, prognozira se brži rast realne osobne potrošnje (3,1 posto naspram 2,4 u ovoj godini), a razlog je usporavanje inflacije. Mjerena kao godišnji prosjek trebala pasti bi na 3,6 posto, uz nastavak rasta prosječne plaće po stopi od 8,6 posto.

Međutim, glavni ekonomisti u prosjeku predviđaju sporiji rast investicija (2,2 posto 2024. naspram 3,8 u 2023). Kod komponente investicija postoje najveće razlike između individualnih prognoza. Najveći optimist predviđa rast investicija po stopi od 4,2 posto, a najveći pesimist pad po stopi od tri posto.

Optimistična prognoza počiva na scenariju oporavka privatnih investicija uz minimalan utjecaj sporijeg povlačenja EU sredstava 2024. zbog isteka priljeva europskih sredstava iz višegodišnjeg financijskog okvira 2014.-2020.

Pesimistična pak predviđa “učinak litice“ koji je povezan sa smanjenim priljevom EU sredstava, uz nastavak stagnacije investicija u privatnom sektoru.