Financijski direktori u Hrvatskoj sve više pomiču fokus s brzine i rezanja troškova prema povjerenju u podatke, sustave i procese, pokazuje treće izdanje PwC-ova istraživanja CFO Compass za regiju jugoistočne Europe.
Istraživanje je obuhvatilo više od 230 sudionika iz više od 15 industrija u osam zemalja regije, a rezultati za Hrvatsku pokazuju da kompanije ubrzano ulažu u digitalnu transformaciju i umjetnu inteligenciju. No istodobno se i dalje bore s fragmentiranim sustavima, ručnim usklađenjima i nedostatkom standardiziranih podataka.
Prema istraživanju, 55 posto organizacija u Hrvatskoj mjesečno zatvaranje poslovnih knjiga završava unutar pet dana. To pokazuje da uprave sve više očekuju brzo financijsko izvještavanje, ali PwC upozorava da se takva učinkovitost često postiže intenzivnim ručnim radom i prekovremenim angažmanom financijskih timova.
Istodobno, 37 posto organizacija još uvijek računovodstvene podatke učitava u Excel i ručno ih usklađuje. Takav način rada povećava rizik pogrešaka i ograničava mogućnost skaliranja financijskih procesa.
“Istraživanje pokazuje jasan pomak fokusa financijskih direktora s brzine i troškova prema povjerenju u podatke, sustave i procese. Iako organizacije ubrzavaju zatvaranje knjiga, taj napredak često se temelji na manualnom radu i opterećenim timovima, uz povećan rizik pogrešaka”, rekao je Slaven Kartelo, partner u PwC Hrvatska i član Uprave PwC-a.
Dodao je da se tehnologija ubrzano uvodi, ali da se podaci, kontrole i ljudi ne razvijaju jednakom brzinom, što ograničava puni učinak transformacije.
AI agenti ulaze u financije, ali kontrole još kasne
Umjetna inteligencija i AI agenti postaju sve važnija tema financijske funkcije. Prema istraživanju, 67 posto financijskih direktora u Hrvatskoj istražuje mogućnosti primjene AI agenata ili je već pokrenulo pilot-projekte. Istodobno, 71 posto organizacija za implementaciju umjetne inteligencije planira izdvojiti do 50 tisuća eura.
No interes za AI zasad je veći od razine pripremljenosti. Svaka druga organizacija nije osposobila zaposlenike za korištenje umjetne inteligencije, a 77 posto ispitanika navodi da pouzdani mehanizmi kontrole AI sustava još nisu formalno definirani.
Najveće prepreke za širu primjenu umjetne inteligencije u financijskoj funkciji su vještine zaposlenika, koje navodi 54 posto ispitanika, zatim kibernetički rizik s 31 posto te privatnost podataka s 29 posto.
“Sve je jasnije da transformacija danas nije prvenstveno tehnološki izazov, nego organizacijski i ljudski. Vrijednost novih alata nastaje tek kada ih prate odgovarajuća znanja, spremnost na promjenu i sposobnost da se tehnologija pretvori u bolju odluku i konkretnu poslovnu korist”, rekla je Ana Maria Cajner, voditeljica istraživanja CFO Compass za Hrvatsku i menadžerica u PwC Hrvatska.
Istraživanje pokazuje i da Hrvatska u području kibernetičke sigurnosti ima višu razinu zrelosti od regionalnog prosjeka. Polovica organizacija već ima uspostavljenu funkciju kibernetičke sigurnosti, dok je dodatnih 46 posto u fazi njezina razvoja.
Ipak, ulaganja u digitalnu otpornost i dalje su ograničena. Samo 19 posto organizacija ulaže u upravljanje kontinuitetom poslovanja i oporavak od katastrofa, dok tek jedan posto ulaže u arhitekturu nultog povjerenja, odnosno Zero Trust.
Bruno Čurčija, direktor u Odjelu za usluge sigurnosti i upravljanja rizicima u PwC Hrvatska, istaknuo je da se uloga financijskih direktora širi izvan tradicionalnih financijskih okvira.
“CFO mora biti integralni dio sustava korporativnog upravljanja, internih kontrola i upravljanja rizicima, osobito u kontekstu kibernetičke sigurnosti, umjetne inteligencije i regulatornih zahtjeva”, rekao je Čurčija.
Pročitajte još:
- Kvantna računala više nisu daleka teorija, kripto industrija počinje se pripremati za novi sigurnosni rizik
- Direktori s najviše povezanih firmi – Tko su najutjecajniji ljudi domaće privrede?
- Cyber osiguranje postaje nužnost – Croatia osiguranje prvo u Hrvatskoj uvodi osiguranje od kibernetičkih napada
Zaključak istraživanja je da se uloga financijskog direktora brzo mijenja. CFO više nije samo osoba zadužena za brojke, izvještaje i troškove, nego sve više postaje čuvar kvalitete podataka, otpornosti sustava, kontrolnog okruženja i spremnosti organizacije na nove tehnologije.
Za hrvatske kompanije to znači da digitalna transformacija neće uspjeti samo kupnjom novog ERP-a ili uvođenjem AI alata. Prednost će imati organizacije koje uspiju povezati kvalitetne podatke, integrirane sustave, jasne kontrole i razvoj kompetencija zaposlenika. U takvom okruženju povjerenje postaje jednako važno kao brzina izvještavanja.
