Kripto industrija počinje se ozbiljno pripremati za scenarij u kojem bi moćna kvantna računala mogla probiti kriptografsku zaštitu na kojoj počiva velik dio digitalne imovine, uključujući i bitcoin.
Rizik se godinama smatrao udaljenom teorijskom mogućnošću. Bitcoin se često opisivao kao praktično neprobojan, a prijetnja kvantnih računala kao nešto što pripada dalekoj budućnosti. No taj se horizont sada skraćuje. Tehnološke kompanije sve češće procjenjuju da bi praktično upotrebljiva kvantna računala mogla stići već oko 2030. godine, zbog čega kripto kompanije ubrzavaju pripreme za takozvano postkvantno razdoblje.
“Prijetnja se pomaknula iz teorijske u vjerodostojnu”, rekao je Ayo Akinyele, voditelj inženjeringa u RippleX-u, blockchain razvojnom ogranku Ripplea. Ripple već istražuje postkvantnu kriptografiju, pri čemu su mu prvi prioritet sigurniji kripto novčanici, a kompanija očekuje da će u iduće dvije godine prebaciti svoju infrastrukturu na takva rješenja.
Kvantna računala predstavljaju poseban problem za kriptoindustriju jer je krađa s blockchaina često anonimna i nepovratna. U tradicionalnim financijama banke i institucije imaju više slojeva zaštite, mogućnost praćenja novčanih tokova i mehanizme za zaustavljanje transakcija. U kriptu, ako privatni ključ padne u pogrešne ruke, sredstva mogu nestati bez realne mogućnosti povrata.
Osnovni problem leži u kripto novčanicima. Svaki novčanik ima javni ključ, koji služi kao adresa za primanje sredstava, i privatni ključ, koji vlasniku omogućuje pristup imovini. Dovoljno moćno kvantno računalo moglo bi potencijalno dešifrirati privatne ključeve i omogućiti napadačima krađu sredstava.
Za razliku od klasičnih računala, koja koriste bitove s vrijednostima nula ili jedan, kvantna računala koriste kubite, koji mogu postojati u više stanja istodobno. Zbog toga bi u teoriji mogla rješavati određene matematičke probleme znatno brže od današnjih računala, uključujući one na kojima se temelji moderna kriptografija.
Dodatnu uzbunu izazvao je Googleov znanstveni rad objavljen u travnju, u kojem se upozorava da bi kvantna računala mogla razbiti kriptografiju uz manje resursa nego što se ranije pretpostavljalo. Autori rada posebno su upozorili na ranjivosti kriptovaluta i njihove digitalne infrastrukture.
Nakon objave tog rada, više kripto kompanija počelo je detaljnije razrađivati planove za kvantnu otpornost. Uz Ripple, takve pripreme najavili su Circle, izdavatelj stablecoina, te Tron, blockchain projekt povezan s Justinom Sunom. Ethereum Foundation pokrenuo je postkvantni tim i roadmap, dok Circle priprema svoj blockchain Arc za postkvantni svijet, počevši od kvantno otpornih novčanika.
Najveći izazov mogao bi biti bitcoin. Za razliku od kompanija koje imaju jasnu upravljačku strukturu, bitcoin je decentraliziran i nema jedno tijelo koje može odlučiti o velikim promjenama. To znači da bi prelazak na kvantno otporniju kriptografiju zahtijevao široku koordinaciju zajednice, rudara, developera, burzi i vlasnika bitcoina.
Akinyele iz RippleX-a upozorava da je bitcoin “bez vođe”. Postoje brojni prijedlozi i glasovi u zajednici, ali zasad nema jasnog rješenja koje bi zaštitilo vlasnike bitcoina u cijelosti.
Dio stručnjaka ipak smatra da se prijetnja prenapuhuje. Kostas Chalkias, glavni kriptograf u Mysten Labsu, kaže da je riječ o teorijskom računalu koje još ne postoji i da je stvarna opasnost udaljena desetljećima. Prema njemu, ranjivosti povezane s umjetnom inteligencijom trenutačno su veći i opasniji problem.
No drugi upozoravaju da bi upravo umjetna inteligencija mogla ubrzati razvoj kvantnih računala. Akinyele pritom ukazuje na Nvidijine nove AI modele, predstavljene prošlog mjeseca, koji bi trebali ubrzati put prema kvantnom računalstvu.
Zato kripto industrija sada pokušava izbjeći najgori mogući scenarij: čekanje da prijetnja postane stvarna prije nego što se počne djelovati. Ako se pokaže da su kvantna računala bliže nego što se donedavno mislilo, sigurnosna arhitektura kripta morat će se mijenjati prije nego što netko dokaže ranjivost krađom stvarne imovine.
Pročitajte još:
Za industriju koja je izgrađena na ideji matematičkog povjerenja, to je ozbiljan test. Kripto se često predstavljao kao alternativa tradicionalnom financijskom sustavu upravo zato što ne traži povjerenje u banku, državu ili posrednika. Ali ako se kriptografski temelj pokaže ranjivim na novu generaciju računala, pitanje povjerenja vraća se na velika vrata.
Kvantna prijetnja možda još nije neposredna. No za kriptoindustriju ona više nije znanstvena fantastika. To je sigurnosni rok koji se približava, a najvažnije pitanje sada nije samo hoće li kvantna računala moći probiti današnju zaštitu, nego hoće li se kripto ekosustav uspjeti dogovoriti o novoj prije nego što bude prekasno.
