Europa bi tijekom deset godina mogla uložiti oko deset milijardi eura u razvoj vlastitog sustava za prijevoz astronauta u svemir i njihov siguran povratak na Zemlju.
Prijedlog direktora Europske svemirske agencije (ESA) Josefa Aschbachera dio je nastojanja da se smanji ovisnost o stranim pružateljima svemirskih usluga, piše Euronews.
Prema Aschbacherovoj procjeni, nastavak kupovanja tih usluga od stranih kompanija europske bi porezne obveznike u istom razdoblju mogao stajati oko pet milijardi eura. Razvoj vlastitog sustava zahtijevao bi veće ulaganje, ali bi Europi donio tehnologiju i industrijske kapacitete kojima danas ne raspolaže.
Europa trenutačno nema potpuno samostalan sustav za lansiranje astronauta i njihov povratak, nego za letove s posadom ovisi prvenstveno o američkim letjelicama.
O budućem smjeru europskog istraživanja svemira države članice ESA-e raspravljat će 15. prosinca u Rimu. Agencija je nakon sjednice svojeg Vijeća 21. i 22. listopada objavila da je razmotren Aschbacherov prijedlog, koji obuhvaća aktivnosti u niskoj Zemljinoj orbiti, na Mjesecu i prema Marsu.
Pristup svemiru europskim kompanijama
Prosinački sastanak trebao bi pripremiti programske i financijske odluke na ministarskom vijeću 2028. godine. Predloženih deset milijardi eura stoga još nije odobreno, a opseg i dinamika ulaganja ovisit će o dogovoru država članica.
Dio ulaganja u samostalni pristup svemiru već se usmjerava europskim kompanijama. ESA je u rujnu tvrtki The Exploration Company dodijelila ugovor za razvoj i demonstraciju prijevoza tereta kapsulom Nyx do svemirske postaje i natrag na Zemlju.
Vrijednost ugovora može dosegnuti 760 milijuna eura. Za demonstracijsku misiju predviđeno je 310 milijuna, dok se dodatnih 450 milijuna odnosi na dvije opcionalne misije koje tek treba potvrditi. Tvrtka je za demonstracijski projekt osigurala 40 posto financiranja od privatnih ulagača, a preostalih 60 posto pokrit će ESA.
Riječ je o teretnoj kapsuli, kao primjeru kako agencija javnim narudžbama podupire razvoj europskih komercijalnih usluga prijevoza u svemir.
Europske odluke povezane su i s pripremama za razdoblje nakon Međunarodne svemirske postaje. Prema najavi sastanka u Rimu, države će razmatrati kako osigurati europski pristup niskoj Zemljinoj orbiti i nastavak aktivnosti nakon završetka rada ISS-a. Među prioritetima su i snažnija prisutnost na Mjesecu te razvoj sposobnosti za buduće istraživanje Marsa, uz zadržavanje međunarodne suradnje.
Pročitajte još:
Rasprava o europskoj svemirskoj samostalnosti odvija se i u okolnostima privremenog financiranja američkih saveznih agencija. NASA trenutačno radi, no zakon koji je američki predsjednik potpisao u rujnu osigurava financiranje saveznih aktivnosti do 11. prosinca. Europski sastanak u Rimu održat će se samo četiri dana nakon tog roka, kada će pozornost ponovno biti usmjerena na odluke država o financiranju svemirskih programa.
ESA pritom želi razviti vlastite kapacitete uz nastavak međunarodne suradnje, uključujući partnerstvo s NASA-om. Cilj europskog prijedloga jest osigurati samostalniji pristup orbiti te snažniju ulogu u istraživanju Mjeseca i Marsa.
