EU vjerojatno odustaje od ideje poreza na financijske transakcije, Hrvatska ga nema

Od velike financijske krize 2008. godine raspravlja se o porezima na financijske transakcije kao mogućem alatu za reguliranje nestabilnosti na financijskim tržištima i dodatnom izvoru poreznih prihoda.

Porez na financijske transakcije podrazumijeva oporezivanje svake pojedine transakcije kupnje ili prodaje financijske imovine kao što su dionice, obveznice ili financijske izvedenice. Istina je, doduše, da se takav porez obično primjenjuje na određene financijske instrumente i često nosi različite stope, ovisno o vrsti imovine.

Obično se porez plaća u trenutku trgovinske transakcije. Primjerice, ako ulagač prodaje imovinu vrijednu 1.000 eura stopa od 0,1 posto bi nosila porez od jednog eura.

Nemaju sve zemlje Europske unije (EU) ili općenito Europe takvu vrstu poreza, pa to nije slučaj ni u Hrvatskoj.

One koje oporezuju financijske transakcije su Belgija, Finska, Francuska, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Malta, Poljska, Slovačka, Španjolska te izvan EU-a Švicarska, Turska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Stope i opseg obuhvaćenih transakcija vrlo su različiti među njima.

Primjerice, Švicarska ima stopu od 0,15 do 0,3 posto na prijenos dionica ili obveznica koji uključuje švicarskog trgovinskog posrednika.

U Francuskoj se trgovina dionicama oporezuje s 0,4 posto vrijednosti transakcije, a od takozvane automatizirane algoritamske trgovine gdje se može provesti velika količina transakcija u kratkom vremenu stopa je 0,01 posto.

Logično, ta vrsta poreza povećava troškove prikupljanja kapitala za financiranje poslovnih ulaganja.

Od 2011. godine Europska komisija iznosi ideje o porezu na financijske transakcije na razini EU-a, a predložena stopa bi bila 0,1 posto na prijenos dionica i obveznica te 0,01 posto na izvedenice. Pregovori o tome zastali su više puta zbog otpora u nekim zemljama članicama.

Štoviše, u radnom programu za ovu godinu Bruxelles je naznačio da kani povući prijedlog o oporezivanju financijskih transakcija.

Zemlje EU-a koje su spremno krenule u razgovore o toj vrsti poreza još 2013. godine bile su Belgija, Njemačka, Estonija, Grčka, Španjolska, Francuska, Italija, Austrija, Portugal, Slovenija i Slovačka. Kasnije se Estonija povukla iz tog pregovaračkog mehaniza koji se naziva okvirom za snažniju suradnju.

Prije tri godine Europska komisija je zaključila da su izgledi da se postigne dogovor o tom porezu u dogledno vrijeme vrlo ograničeni.

Relativno nedavno neke su zemlje uvele određene izmjene u stopi oporezivanja financijskih transakcija.

Tako je Francuska podigla stopu s 0,3 na 0,4 posto u travnju prošle godine, a Finska je u 2024. smanjila maksimalnu stopu od dva posto na jedinstvenu od 1,5 posto.

Irska je prošle godine uvela izuzeće za male i srednje tvrtke izlistane na burzi u toj zemlji. Ujedinjeno Kraljevstvo je u studenome 2025. počelo primjenjivati trogodišnju odgodu na oporezivanje transakcija vezanih za nove kompanije na burzi.