Idućega tjedna, točnije 29. listopada, sastat će se ministri energetike zemalja članica Europske unije (EU) kako bi razgovarali o mogućem smanjenju potrošnje energije za slučaj da Hormuški tjesnac ostane praktično zatvoren i u idućim mjesecima.
Tako je barem vidljivo u dokumentu koji se priprema za sastanak, a uvid u njega je imao Euronews.
Vlade zemalja članica bi mogle pozvati kućanstva i tvrtke da smanje potrošnju energije kako rat na Bliskom istoku ne jenjava te i dalje drži cijene nafte i plina na visokim razinama uz stalnu prijetnju za dostupnost energenata.
Prijedlog da se razmotri smanjenje potrošnje dolazi iz Irske koja trenutačno predsjeda EU-om.
Od početka napada SAD-a i Izraela na Iran na kraju veljače cijene plina su povećane za 140 posto dok je cijena barela nafte Brent sredinom ovoga tjedna bio na 110 dolara. Čak i kad bi konflikt sada završio, što nitko ne očekuje, utjecaj na tržište nafte bi se osjetio još mjesecima dok bi posljedice za tržište plina mogle biti vidljive godinama, upozorava irsko predsjedništvo EU-a.
Operatori plinskog sustava u EU su već upozorili da bi se mogao ove zime pojaviti manjak plina između 12 i 15 posto ako temperature budu vrlo niske.
Podaci ovoga tjedna pokazuju da su skladišta plina u EU na razini popunjenosti od 74 posto što je najniža razina od 2011. godine, pokazuju podaci analitičke platforme Kyos.
U Hrvatskoj je trenutačna popunjenost skladišta Okoli na 82 posto.
Hormuški tjesnac je mjesto kroz koje prolazi 20 posto svjetskog tranzita nafte i plina. Posebice su problemima izloženi dizel i zrakoplovno gorivo.
Kako EU ostaje sa sve manje opcija u suočavanju s drugom energetskom krizom u tek četiri godine, ministri energetike će morati razmotriti je li smanjenje potrošnje treba predstavljati dio odgovora uz otpuštanje rezervi i financijske potpore.
Dokument Vijeća EU-a ne predlaže u ovome trenutku specifične mjere za smanjenje potrošnje, no otvara prostor da zemlje članice pokažu koliko su spremne daleko ići u upravljanju potrošnjom ako poremećaji u dobavi energenata ne jenjaju.
Trenutačna situacija naznačuje rastuću svijest da EU ne može jamčiti energetsku sigurnost samo kroz uvoz i otpuštanje rezervi u slučaju da jedan od ključnih svjetskih dobavnih pravaca ostane blokiran.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron uspio je ovoga tjedna osigurati dopremu dizela iz zemalja Perzijskog zaljeva nakon što je Saudijska Arabija ponudila dodatne isporuke nafte između kraja listopada i sredine studenoga. Prije toga zemlje skupine G7 dogovorile su se pod pritiskom Washingtona o otpuštanju dodatnih naftnih rezervi.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila je kako je spremna koordinirati još akcija otpuštanja rezervi ako to zemlje članice budu htjele kako bi se djelovalo na zaustavljanje rasta cijena. Španjolska je potvrdila da će otpustiti 4,4 milijuna barela iz strateških naftnih rezervi tijekom ovoga mjeseca.
IEA je, inače, već ranije objavila plan u 10 točaka kojim zemlje mogu smanjiti potrošnju nafte, a jedna od točaka su nedjelje bez vožnje automobilom.
Druge mjere mogu uključivati pozivanje stanovništva i tvrtki na dobrovoljnu uštedu ili ciljane restrikcije u pojedinim sektorima, ovisno o ozbiljnosti krize.
Naravno, svaka inicijativa na razini EU-a bi otvorila pitanja poput toga tko treba podnijeti najveći teret, treba li uvesti restrikcije industriji i kako zaštititi ranjiva kućanstva, a sve to bez nanošenja štete konkurentnosti EU-a.
Osim toga, trebat će odgovoriti i bi li smanjenje potražnje trebalo koordinirati na EU razini ili to prepustiti nacionalnim vladama.
Pročitajte još:
Zajednički nastup bi trebao spriječiti da se zemlje članice međusobno natječu za isporuke. No, postoje razlike u izloženosti među zemljama što se tiče manjka plina, cijena struje ili potreba industrije.
Zemlje članice trebaju razmotriti i prijedlog s nedavnog samita EU-a o agregatnoj potražnji i raspodjeli što bi bilo koordinirano iz Bruxellesa.
