Europski parlament je na plenarnoj sjednici velikom većinom odobrio dugo očekivane direktive EU-a o radu na platformama, čime su okončani dvogodišnji intenzivni pregovori.
Direktiva je prvi pokušaj reguliranja takve vrste rada koja privlači sve više ljudi, a cilj je osigurati radnicima da imaju koristi od ugovornog statusa koji najbolje odgovara njihovom odnosu s digitalnim platformama kao što su Uber, Bolt ili Deliveroo.
Također, određuje nova pravila o algoritamskom upravljanju na radnom mjestu, piše Euractiv. Prema tome, direktiva potpuno zabranjuje obradu određenih skupova podataka i osigurava da važne algoritamske odluke, o otkazu, raspodjeli posla i naknadi, nadzire ljudsko biće.
Vijeće još uvijek mora formalno usvojiti pravila, no to je samo proceduralni korak koji ne bi trebao uzrokovati značajnija kašnjenja. Države članice imaju dvije godine da integriraju i provedu direktivu u svoje nacionalne pravne sustave. Podaci Komisije pokazuju da se očekuje da će broj radnika na platformama porasti s 28 milijuna, koliko ih je bilo u 2022., na 43 milijuna u 2025. godini, a od toga bi 5,5 milijuna danas moglo biti žrtva pogrešne ugovorne klasifikacije.
Usvajanje direktive označava kraj dugog ciklusa intenzivnih pregovora. Neslaganja su bila posebno žestoka oko stvaranja novog alata pod nazivom Pravna pretpostavka zaposlenja, koji je nastojao uskladiti procese kroz koje bi samozaposleni radnici na platformi mogli postati zaposlenici s punim radnim vremenom i pripadajućim pravima socijalne skrbi.
Radnici bi mogli prijeći u ovaj status ako utvrde da platforma upravlja njihovim radom, što je u radnom pravu poznato kao veza podređenosti. Dugo vremena Vijeće EU-a i Europski parlament nisu znali kako će funkcionirati pravna pretpostavka i koji će biti kriteriji korišteni za određivanje podređenosti.
Unutar Vijeća je došlo do dubokog raskola između onih koji su bili za ambicioznu direktivu s proširenim područjem primjene i zemalja koje su se brinule da će to ugušiti poslovne inovacije i negativno utjecati na nacionalne razine zaposlenosti.
Belgijsko predsjedništvo Vijeća EU-a u veljači 2024. je zbog toga donijelo radikalnu odluku o potpunom ublažavanju direktive u usporedbi s izvornom verzijom Europske komisije, nadajući se lakšem usvajanju. Kriteriji podređenosti, koji su nekada bili ključna značajka teksta, uklonjeni su. Prema revidiranom tekstu, sve države članice obvezne su stvoriti pravnu pretpostavku u svojim nacionalnim sustavima, bez jasnih smjernica o tome kako bi svaki funkcionirao u praksi.
Pročitajte još:
Ova konačna, reducirana verzija direktive i dalje se suočavala s oštrim protivljenjem skupine zemalja – Francuske, Njemačke, Estonije i Grčke – koje su prijetile da će formirati blokirajuću manjinu.
Države članice na kraju su se složile oko teksta u ožujku 2024. na sastanku ministara rada EU-a, pri čemu su Tallinn i Atena u posljednjem trenutku prihvatili direktivu.
