Od 1. siječnja ukida se dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima. Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP) smatra da dvojne cijene trebaju ostati i u 2024. godini jer kažu da su im se javljali zabrinuti građani kojima je teško sve preračunavati. Iz HUZP-a uputili su Ministarstvu financija zahtjev za produženjem roka dvojnog iskazivanja cijena.
“Ministarstvo financija smatra kako je razdoblje od ukupno 16 mjeseci dvojnog iskazivanja cijena i drugih novčanih iskaza vrijednosti primjereno za upoznavanje s novom valutom”, odgovorili su na zahtjev HUZP-a.
Razgovarali smo o ukidanju dvojnog iskazivanja cijena s ekonomskim analitičarem i profesorom ekonomskih predmeta na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, prof. dr.sc Lukom Brkićem. On se slaže s procjenom Ministarstva financija.
“Problem oko preračunavanja će još uvijek postojati, ali ovo je bio dovoljan rok i nema potrebe da se produžava. Nekada smo sve tako preračunavali u markama ili drugim valutama koje su bile. Ukidanje dvojnih cijena nije apsolutno nikakav problem. To će možda i pomoći da se neki naviknu na eure”, kazao je za Financije.hr.
“Ljudima je problem na nižim razinama cijena jer nam se ne čini da nešto košta puno kad se daje euro ili dva za to. Kad vam netko proda kavu za dva eura, to je 15 kuna i skupo je jer je rijetko kad kava bila 15 kuna, osim negdje u hotelu. Na višim iznosima nema tog prijelaza koji bi bio problematičan. Mi smo visoko euroizirana zemlja, kao što smo nekada bili pod utjecajem njemačke marke. Neke veće stvari, aute ili stanove, već smo svakako obračunavali u eurima. Prijelaz je samo psihološki problematičan”, dodao je.
Predsjednica HUZP-a Ana Knežević smatra da se građani još nisu navikli na euro zbog visoke inflacije i divljanja cijena.
“Zakon o uvođenju eura ne brani trgovcima da nastave dvojno iskazivanje cijena i iduće godine, pa se nadamo da će biti i takvih trgovaca”, piše na službenoj stranici HUZP-a.
Istraživanje portala MojPosao pokazalo je da čak 58 posto građana tvrdi kako, otkako su uvedeni euri, ništa ne uspijevaju uštedjeti. Svaka četvrta osoba, njih 25 posto, štedi manje nego prije. No, pet posto Hrvata mjesečno ostavlja više novca sa strane nego što su ostavljali dok su se koristile kune.
U anketi je sudjelovalo 3.250 građana, a rekli su da su životni troškovi postali previše visoki i da zato ne mogu štedjeti.
Marijana Ivanov, profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, strahuje da bi cijene mogle rasti nakon ukidanja dvojnog iskazivanja cijena, prenosi Hina.
“Otvara se jedan novi prostor za netransparentnost cijena, koji će vjerojatno dio ponuđača na tržištu iskoristiti”, rekla je i dodala da oni koji žele iskoristiti neznanje i neinformiranost građana to puno lakše mogu učiniti preko eura.
Brkić kaže da je ljudima teže sve preračunavati zbog odnosa eura i kuna te da je zato razumljiva sporija prilagodba.
“Moramo prihvatiti da sad imamo eure. Produženje roka na još godinu dana nema smisla. Mislim da je i ovo razdoblje koje smo imali bilo previše, šest mjeseci bi bilo dovoljno”, zaključio je.
Pročitajte još:
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić za Financije.hr ocijenio je hrvatsko gospodarstvo kao vrlo dobro tijekom godine prelaska s kune na euro.
“Mislim da je Hrvatska napravila dobru priču i mislim da ništa ne bismo radili drugačije u ovom procesu jer je sve urađeno kako treba. Cijeli proces prelaska s kune na euro je prošao bolje nego što smo očekivali. Premije rizika su pale za Hrvatsku, kreditni rejting nam je porastao, kamatne stope su niže nego u usporedbi s grupom zemalja koje nisu uvele euro, troškovi poduzeća su pali. Ocjena je vrlo dobra jer smo kao društvo bili već djelomično naviknuti na euro”, rekao je
