Dodatnim oporezivanjem poduzetnika prikupljeno više od 260,8 milijuna eura u 2023.

Dodatnim porezom na dobit državni proračun je u 2023. uprihodio 260.823.560,99 eura više. Taj porez je Vlada uvela u 2022. godini poduzetnicima s prihodima većim od 39,81 milijun eura zbog nepovoljnih gospodarskih okolnosti u zemlji. Tijekom 2023. godine je pak na mjere za socijalno ugrožene građane utrošeno i više nego što se uprihodilo ovim porezom – 284 milijuna eura, vidljivo je iz obrasca naknadne procjene učinka propisa za Zakon o dodatnom porezu na dobit.

Ministarstvo financija je taj obrazac pustilo u javno savjetovanje, a u njemu se podsjeća da su u 2022. počeli veliki globalni poremećaji, prvenstveno ruska agresija na Ukrajinu, uslijed čega su poskupili hrana i energenti. U tim uvjetima stanovništvo je bilo suočeno sa stalnim rastom cijena ključnih proizvoda, a poduzetnici su poslovali u uvjetima stalnog rasta troškova poslovanja, pa je Vlada u rujnu 2022. donijela ‘Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika’ vrijedan 2,78 milijardi eura (21 milijardu kuna).

Taj paket obuhvaćao je mjere ublažavanje rasta cijena energije i ograničio cijene osnovnih prehrambenih namirnica, dok je povećan iznos i broj korisnika socijalnih naknada, osigurana je jednokratna naknada za umirovljenike i nezaposlene, mjere za poticanje zelene tranzicije, energetske učinkovitosti, izgradnje sunčanih elektrana te mjere HBOR-a putem kredita i jamstava za poduzetnike i drugo.

Međutim, bilo je uočeno da unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit, pa je u sklopu Jesenskog paketa takvim obveznicima određena jednokratna obveza plaćanja dodatnog poreza na dobit.

Oporezivana je bila dobit poduzetnika koji su ostvarili prihode veće od 39,81 milijun eura (300 milijuna kuna) i koji su utvrdili oporezivu dobit za 2022. godinu u iznosu većem za 20 posto u odnosu na prosjek oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja, i to po stopi od 33 posto.

“Obveza dodatnog poreza na dobit prema Zakonu se utvrđivala samo za jedno porezno razdoblje i to započeto nakon 1. siječnja 2022. godine pa je s te osnove za to porezno razdoblje prikupljeno 260,83 milijuna eura. U obrazloženju prijedloga zakona navedena je procjena kako će se dodatnim porezom na dobit ostvariti dodatni prihodi u iznosu od 1,5 milijardi kuna (200 milijuna eura). Kako je Zakon i donesen radi ispunjenja jednokratne solidarne mjere s ciljem da se prikupljena sredstava u cijelosti usmjere na mjere pomoći za socijalno ugrožene građane, uključujući umirovljenike i druge ranjive skupine u društvu, tako je svih 260,83 milijuna eura posredstvom nadležnih ministarstava i bilo usmjereno na te mjere, a tijekom 2023. godine utrošeno je 284,13 milijuna eura, dakle i više od iznosa prikupljenog dodatnim porezom na dobit”, naveli su iz Ministarstva.

Dodali su da se tijekom 2023. godine iz tog novca financiralo jednokratno novčano primanje korisnicima mirovine radi ublažavanja posljedica porasta cijena energenata u iznosu od 210,5 milijuna eura, prenosi Hina.

Financiralo se i jednokratno novčano primanje korisnicima prava u sustavu socijalne skrbi u iznosu od 22,6 milijuna eura, zatim jednokratno novčano primanje korisnicima doplatka za djecu radi ublažavanja posljedica porasta cijena energenata u iznosu od 18,7 milijuna eura te isplata novčanog primanja nezaposlenim osobama radi ublažavanja posljedica porasta cijena, 15,9 milijuna eura.

Za naknade troškova ogrjeva i dijelom troškova stanovanja korisnicima zajamčene minimalne naknade izdvojeno je 3,4 milijuna eura, a za provedbu mjere za smanjenje utjecaja porasta cijena energenata na pružatelje socijalnih usluga oko tri milijuna eura. Zbog svega navedenog, Ministarstvo je zaključilo da je Zakon imao pozitivan socijalni učinak.