Hrvatske banke su u prvih šest mjeseci ove godine imale ukupnu dobit od 751,7 milijuna eura što je oko 43 milijuna eura manje no u istom razdoblju prošle godine, svježi su podaci Hrvatske narodne banke (HNB).
Riječ je o poslovanju 19 banaka i jedne stambene štedionice.
Kako navodi HNB, u odnosu na lipanj 2025. dobit kreditnih institucija bila je niža za 5,5 posto. Prinos na imovinu (ROA) se smanjio za 1,6 posto kao i prinos na kapital (ROE) koji je iznosio 15,3 posto.
Privremeni nerevidirani podaci pokazuju da je s dobiti poslovalo 17 kreditnih institucija, a gubitak su imale Addiko banka od 5,3 milijuna eura, J&T banka od 981 tisuće eura te Imex banka od 184 tisuće eura.
Najveću dobit u razdoblju od siječnja do kraja lipnja imala je Zagrebačka banka, 251,1 milijun eura, slijedi je Erste&Steiermärkische banka sa 176,6 milijuna eura, dok je treća Privredna banka Zagreb (PBZ), sa 144,7 milijuna eura.
OTP banka je u prvih šest mjeseci imala dobit od 68,1 milijun eura, Raiffeisenbank Austria 50,7 milijuna eura, a Hrvatska poštanska banka (HPB) 36,2 milijuna eura.
HNB ističe da su ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava na visokim razinama uz blago smanjenje stope ukupnoga kapitala s 22,9 na 22,1 posto. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od osam posto.
Likvidnost bankovnog sustava mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR) također je na visokoj razini. Na kraju prve polovice 2026. sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve od 100 posto, a prosječni LCR iznosio je 196,2 posto.
Ukupna imovina kreditnih institucija povećala se u odnosu na kraj 2025. za 0,6 posto i iznosila je 91,7 milijardi eura. Pritom se ona povećala kod polovice kreditnih institucija.
Ukupni krediti i predujmovi smanjili su se u usporedbi s krajem 2025. godine za 0,4 milijarde eura ili 0,6 posto. Najviše su se smanjila visokolikvidna sredstva, odnosno sredstva kod središnje banke i ostali depoziti po viđenju, dok se rast kreditiranja kućanstava i nefinancijskih društava nastavio. Neprihodonosni krediti (NPL) smanjili su se za 0,4 posto pod utjecajem smanjenja u portfelju kredita nefinancijskim društvima dok su se u portfelju kredita kućanstvima povećali.
Udio NPL-ova u ukupnim kreditima i predujmovima na kraju prve polovice 2026. stagnirao je u usporedbi s krajem 2025. i iznosio je 2,3 posto. Kvaliteta kredita nastavila se poboljšavati kod nefinancijskih društava, pa se udio NPL-ova kod tog sektora smanjio s 3,7 na 3,3 posto. Kod kućanstava udio NPL-ova blago se smanjio na 3,2 posto.
Pročitajte još:
Podaci HNB-a pokazuju i da su kamatni prihodi u prvih šest mjeseci došli na 1,52 milijarde eura u usporedbi s 1,48 milijardi godinu dana ranije.
Ukupni prihodi banaka od naknada i provizija dosegnuli su 464,1 milijun eura što je za 12,8 milijuna eura više no u prvih šest mjeseci prošle godine.
