Bez pomoći obitelji ili ušteđevine umirovljenici u Hrvatskoj teško opstaju

pixabay.com
Umirovljenicima potrebna potpora obitelji Foto: Pixabay.com

Prema podacima Ministarstva rada Njemačke, prosječna mirovina u ovoj zemlji nakon 45 godina rada iznosi 1.543 eura. Na prvi pogled, za balkanske prilike ova brojka izgleda zadovoljavajuće, pogotovo kada se analiziraju podaci koji pokazuju da prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 467,53 eura, u Srbiji 317,39 eura, u BiH – po entitetima: RS: 271,21 euro i FBiH: 264,13 eura.

No, u samoj Njemačkoj posljednje analize pokazuju da su troškovi života u svim segmentima znatno porasli, a da mirovina nije dovoljna, pogotovo za mjesečni boravak kod kuće. U Njemačkoj košta 2.500 eura.

Za što je dovoljna mirovina u Hrvatskoj?

Prosječna bruto plaća u Hrvatskoj iznosi 1.562 eura, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, inflacija je 7,6 posto, a nezaposlenost na nivou od 5,6 posto. Potrošačka košarica u veljači je iznosila 959,3 eura. A omjer broja korisnika mirovina prema broju osiguranika – 1:1,37. Sve to znači da bi većina umirovljenika bez pomoći obitelji ili neke ušteđevine teško preživjela.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), koji su dostupni na njihovim stranicama, prosječna neto mirovina svih korisnika iznosi 467,53 eura. Prosječna neto mirovina u dobnoj skupini iznosi 500,42 eura za lipanj.

Obiteljsku mirovinu prima 198.300 korisnika, a one u prosjeku iznose 397,31 euro. Prosječne mirovine, ako je riječ o prijevremenoj starosnoj ili starosnoj mirovini zbog stečajnog postupka – 432,32, dok je prosjek za invalidsku ili obiteljsku mirovinu – 407,63 eura.

Broj korisnika koji ostvaruju pravo na mirovinu je 1.225.280.

Podaci HZMO, za lipanj 2023. godine. Preuzeto sa www.mirovinsko.hr

U sektoru vojnih, policijskih i drugih službenika prosječna mirovina iznosi 624,06 eura.

U Matici hrvatskih umirovljenika ističu da je udio mirovina u prosječnoj plaći nizak, ali da Hrvatska nije među najgorima u EU.

“Prosječna mirovina je niska, najniža mirovina je mala, sve je to istina, ali moramo uzeti u obzir sve umirovljenike i sve specifične situacije. Mirovine su nedostatne, inflacija previsoka, a cijene koje idu gore su, blago rečeno, bezobrazne. Sve to pogađa sve građane, pa tako i umirovljenike. No, kada govorimo o najnižim ili prosječnim mirovinama, često u analizama izostavimo koliko zapravo ima osoba staža i koliko doprinosa im je uplaćeno, što je važno za određivanje mirovine“, kaže za naš portal predsjednica Matice, Višnja Fortuna.

Kad bi napravili kompletnu analizu svih faktora, kaže Fortuna, jedino tada bi imali pravu situaciju i pravi odgovor.

“Mi u Matici razumijemo koliko je umirovljenicima teško i trudimo se biti aktivan partner institucijama kako bismo poboljšali život umirovljenika. I puno je napravljeno. Također, dio smo Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, gdje se redovito borimo za nove zahtjeve koji poboljšavaju uvjete života umirovljenika. Nedavno smo imali sastanak i već smo za rujan napravili cijeli niz novih zahtjeva, jer smo svjesni složenosti situacije u ovoj populaciji“, kaže Fortuna.

A što je s domovima u Hrvatskoj?

Prema analitičkim podacima dostupnim na internetu, Hrvatska ima značajan broj domova za starije osobe, u privatnom i državnom vlasništvu. Kada je riječ o onima koji su privatni, cijene variraju od županije do županije – tako se, primjerice, u Istarskoj županiji, u manjim općinama na kopnu, cijene kreću od 400 do 600 eura mjesečno za smještaj, zavisnosti od stupnja potrebite njege. Zagrebačka županija ima cijene od 440 do 1.000 eura, ovisno o stupnju skrbi koju osoba treba.

Nešto povoljniji su domovi koji imaju subvencije grada ili čiji je osnivač grad/država – od 350 do 700 eura. Na listama čekanja u prosjeku je oko 5.000 ljudi, iako prema procjenama samo 10 posto korisnika od tog broja treba smještaj odmah.

Ono što razlikuje Hrvatsku od EU možda je odgoj i mentalitet, jer sama briga za starije u obitelji, ističu stručnjaci, često nije ista kod nas i u EU.

U Matici umirovljenika Hrvatske naglašavaju i socijalnu komponentu države, odnosno pojašnjavaju da ne postoji osoba koja, ako nema tko brinuti o njoj, ako nema ušteđevinu i nema dovoljnu mirovinu za dom, a da joj je dom potreban – da ga neće dobiti.

“Uvjet je da osoba nema nikog da je uzdržava, da nema ušteđevinu, nema dovoljnu mirovinu kojom bi mogla pokriti troškove doma – onda dom plaća država, odnosno nadležni centar za socijalnu skrb. Postoji jasna procedura koju centar provodi u ovim slučajevima i to se poštuje”, kaže predsjednica Matice Višnja Fortuna.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Komentari