Argentina: Enormna poskupljenja hrane i životnih troškova

Argentina se zbog galopirajuće inflacije suočava sa sve većim ekonomskim problemima. U prosincu je inflacija bila 28 posto, a tijekom prošle godine rekordnih 200 posto. Zbog naglog poskupljenja osnovnih životnih troškova, mnogi Argentinci ne mogu si priuštiti ni osnovne namirnice, kao ni povrće ni i meso. Novi argentinski predsjednik, Javier Milei, najavio je da će biti gore prije nego što bude bolje.

„Želim biti jasan: ako sada ništa ne poduzmemo, idemo prema katastrofi koju ne pamti ni jedan Argentinac. Zato smo Kongresu poslali nacrt zakona koji može odrediti sudbinu naše nacije. Nazvali smo ga polazištem za slobodu svih Argentinaca“, rekao je Milei, prenose svjetski mediji.

Najavio je smanjenje potrošnje, zbog čega tisuće Argentinaca prosvjeduju na ulicama Buenos Airesa. Argentinu prate nestabilnost i ekonomske krize više od dva desetljeća.

Nakon relativnog blagostanja devedesetih godina prošlog stoljeća, 2001. Argentina je proglasila bankrot. U međuvremenu su se smjenjivali predsjednici, ali ni jedan nije uspio stabilizirati gospodarstvo i smanjiti rastuće siromaštvo.

Novi argentinski predsjednik u kampanji se predstavljao kao spasitelj Argentine, najavivši ekonomsku šok-terapiju. Zovu ga anarho-kapitalistom jer je osim uvođenja dolara i ukidanja središnje banke rekao da će državu svesti na minimum, kako bi spasio Argentinu i zaustavio hiperinflaciju.

Argentina je odavno postala sinonim za ekonomski kaos. Od 2019. godine, svoju valutu održava umjetno jakom, strogom kontrolom kretanja valute. To je pomoglo povećati potražnju za američkim dolarom na neformalnom tržištu valuta, na kojem se pezo trgovao po mnogo nižoj stopi od službene razine.

Međunarodni monetarni fond (MMF), kojemu Argentina duguje 44 milijarde američkih dolara odnosno oko 40,7 milijardi eura, ranije je nazvao mjere novog predsjednika hrabrima i rekao da će pomoći u stvaranju okruženja za rast privatnog sektora.

Argentina je već ukinula devet ministarstava, što bi trebalo rezultirati smanjenjem broja radnih mjesta za smanjiti 34 posto, u javnom sektoru.