Dosad nezabilježena razina američko-japanske koordinacije u obrani jena mogla bi dugoročno promijeniti način na koji ulagači pristupaju jednoj od najvažnijih svjetskih valuta, posebno popularnim carry trade strategijama.
Japan je i ranije intervenirao na deviznim tržištima kako bi zaustavio slabljenje svoje valute, no posljednja intervencija razlikovala se i opsegom i političkom podrškom Washingtona.
Bila je to prva zajednička američko-japanska intervencija kupnje jena od 1998. godine te prva koordinirana intervencija dviju zemalja na tržištu valuta od 2011., kada su članice skupine G7 zajednički djelovale nakon velikog potresa u Japanu.
Pojedini ulagači smatraju da je time stvoren presedan koji nadilazi klasičnu intervenciju središnje banke ili ministarstva financija.
Jesper Koll iz Monex Groupa smatra da su japansko Ministarstvo financija i američko Ministarstvo financija praktički pretvorili jen u instrument odvraćanja tržišnih špekulanata.
Ključna razlika je u tome što su dvije države istodobno upotrijebile vlastite financijske kapacitete kako bi utjecale ne samo na vrijednost valute nego i na očekivanja investitora.
Takva koordinacija povećava rizik za trgovce koji se klade na nastavak pada jena jer se više ne suočavaju samo s mogućnošću intervencije Tokija, nego i Washingtona.
Valutna politika sve više postaje dio geopolitike
Profesor sa Sveučilišta Cornell Eswar Prasad smatra da je riječ prije svega o obrambenoj intervenciji, ali upozorava da ona pokazuje koliko se valutna politika ponovno približava geopolitici.
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa pokazuje veću spremnost podržati valute država koje smatra važnim partnerima američke ekonomske i vanjske politike.
Analitičari pritom povlače paralelu s američkom podrškom argentinskom pezu tijekom 2025. godine.
Washington je tada, uoči važnih parlamentarnih izbora u Argentini i tijekom razdoblja snažne nestabilnosti valute, preko američkog Exchange Stabilization Funda osigurao valutni swap vrijedan 20 milijardi dolara s argentinskom središnjom bankom te kupovao peze na otvorenom tržištu.
Michael Gayed, glavni investicijski strateg Tactical Rotation Managementa, zajedničku poveznicu vidi u američkom ministru financija Scottu Bessentu i spremnosti Ministarstva financija da valutne operacije koristi kao instrument državne politike.
U slučaju Japana dodatnu dimenziju predstavlja blizak politički i sigurnosni odnos Washingtona i Tokija.
Američka podrška stigla je u vrijeme vlade japanske premijerke Sanae Takaichi, dok se Japan suočava s pritiskom slabe valute, viših uvoznih cijena i zabrinutosti ulagača zbog fiskalne politike.
Carry trade više nije tako jednostavan
Za financijska tržišta možda je najvažnija posljedica intervencije promjena odnosa rizika i dobiti kod takozvanog carry tradea.
Jen je desetljećima jedna od najpopularnijih valuta za financiranje takvih transakcija.
Investitori se zadužuju u jenima uz relativno nisku kamatnu stopu, a dobiveni kapital ulažu u valute i financijsku imovinu koja donosi veći prinos.
Strategija dobro funkcionira dok je jen slab ili stabilan. Naglo jačanje japanske valute, međutim, može vrlo brzo izbrisati ostvarenu dobit i prisiliti investitore na zatvaranje pozicija.
Zajednička američko-japanska intervencija sada uvodi dodatni rizik.
Billy Leung, investicijski strateg Global X ETF-a, smatra da će ulagači postati oprezniji pri zauzimanju velikih pozicija kojima se klade na pad jena ako intervenciju dviju država počnu smatrati stvarnom i ponovljivom prijetnjom.
Dio kapitala mogao bi se zato preseliti prema drugim valutama koje se koriste za financiranje carry tradea.
Jedna od mogućnosti je euro, što znači da bi posljedice intervencije mogle izaći daleko izvan odnosa dolara i jena te utjecati na pozicioniranje ulagača i na najvećim europskim valutnim tržištima.
Trgovci sada moraju pratiti i političke reakcije
Posljednjih desetak godina valutna politika velikih država često je bila u drugom planu u odnosu na kamatne stope, inflaciju i gospodarski rast.
Intervencija Washingtona i Tokija pokazuje da se i ona ponovno može pretvoriti u samostalan izvor tržišnog rizika.
Masahiko Loo, viši strateg za obveznice u State Street Investmentu, smatra da trgovci sada uz klasične makroekonomske pokazatelje moraju u modele uključiti još jednu varijablu – način na koji će vlade reagirati na kretanje valuta.
Za investitore to znači da više nije dovoljno procijeniti razliku između američkih i japanskih kamatnih stopa, inflaciju ili gospodarski rast.
Moraju procijeniti i granicu do koje su Washington i Tokio spremni tolerirati slabljenje jena te koliko su novca spremni upotrijebiti da ga zaustave.
Pročitajte još:
Upravo bi ta neizvjesnost mogla biti najveća dugoročna posljedica posljednje intervencije.
Ako tržište zaključi da iza jena više ne stoji samo Japan nego, u određenim okolnostima, i američko Ministarstvo financija, cijena klađenja protiv japanske valute trajno raste.
