AI preuzima početničke poslove: Tko će stvarati buduće stručnjake?

Sve šira primjena umjetne inteligencije mijenja tržište rada, a među najvećim izazovima mogla bi biti budućnost početničkih radnih mjesta. Iako AI tvrtkama omogućuje brže obavljanje zadataka i veću produktivnost, postavlja se pitanje kako će mladi zaposlenici stjecati iskustvo i razvijati vještine ako tehnologija preuzme poslove na kojima su dosad učili.

Na taj je problem upozorio i njemački industrijski div Siemens, ističući važnost praktičnog rada za razvoj budućih stručnjaka.

Direktorica Siemensa za ljudske resurse i održivost, Judith Wiese, istaknula je kako je praktičan rad ključan za profesionalni razvoj jer zaposlenicima omogućuje postupno usvajanje znanja i izgradnju sposobnosti potrebnih za samostalno obavljanje složenijih zadataka.

Kao primjer navela je razvoj softvera, područje u kojem umjetna inteligencija i AI agenti sve češće preuzimaju pisanje jednostavnijeg, ali i zahtjevnijeg programskog koda. Zbog toga programeri moraju biti sposobni kritički analizirati rezultate koje dobivaju i uočiti eventualne pogreške.

Wiese smatra da zaposlenici moraju znati procijeniti kada se mogu osloniti na umjetnu inteligenciju, a kada je potrebno samostalno provjeriti njezine rezultate kako ne bi bili dovedeni u zabludu. Upravo zato tvrtke mladim radnicima trebaju omogućiti da sami obavljaju zadatke i kroz praktičan rad razvijaju sposobnost kritičkog razmišljanja.

Unatoč izazovima koje donosi nova tehnologija, Siemens ne namjerava odustati od zapošljavanja mladih, prenosi Hina. Wiese je poručila da će tvrtka nastaviti ulagati u razvoj njihova znanja i vještina, pri čemu umjetna inteligencija može poslužiti i kao alat za brže učenje i usvajanje novih kompetencija.

Istodobno, smatra da bi razmjena znanja između generacija mogla postati sve važnija. Iskusniji zaposlenici u budućnosti bi mogli učiti od mlađih kolega koji su odrasli uz umjetnu inteligenciju i već se služe njezinim mogućnostima.

“Još se ne može pouzdano procijeniti kako bi AI mogao utjecati na zaposlenost. Veća produktivnost omogućuje tvrtkama da s manjim brojem zaposlenih zadrže postojeću razinu poslovanja ili da s postojećim brojem radnika ostvare više”, kazala je, napominjući da Siemens ima oko 30.000 softverskih inženjera.

Prema riječima Wiese, umjetna inteligencija tvrtki omogućuje brže obavljanje poslova, istraživanje novih ideja i pokretanje projekata koji bez takve tehnologije možda ne bi bili izvedivi.

Slične izazove, kada je riječ o umjetnoj inteligenciji, prepoznaje i ekonomistica Vedrana Pribičević, profesorica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa. Ona je prošlog tjedna na 15. godišnjoj BE-terna konferenciji pod nazivom ‘Confidence in Change’ komentirala korištenje umjetne inteligencije.

Upozorila je na dugoročni izazov korištenja AI-a: ako kompanije prestanu zapošljavati početnike jer njihove zadatke može obavljati AI, postavlja se pitanje kako će razvijati buduće stručnjake.

Današnji juniori trebali bi postati sutrašnji seniori, ali za to su potrebni praktično iskustvo, mentorstvo i prilike za učenje, istaknula je.

Uz to, smatra da može nastati problem kada automatizacija početničkih poslova poveća opterećenje iskusnijih zaposlenika.

Ako se zadaci koje su prije obavljali juniori automatiziraju, rezultate umjetne inteligencije i dalje netko mora provjeravati. Time se dio uštede vremena može izgubiti kroz dodatni kontrolni rad senior zaposlenika.

S druge strane, umjetna inteligencija može promijeniti način na koji funkcioniraju timovi. Pojedinac uz AI može obavljati posao za koji je prije bio potreban cijeli tim, a korištenje takvih alata može pomoći timovima da dođu do kvalitetnijih i inovativnijih rješenja.

Budući da se mogućnosti umjetne inteligencije nastavljaju širiti, poslodavci će morati pronaći način za razvoj ljudskih potencijala uz tehnološki napredak.

Način na koji će tvrtke odgovoriti na taj izazov mogao bi dugoročno utjecati ne samo na strukturu zaposlenosti nego i na dostupnost stručnjaka koji će im biti potrebni u budućnosti.