Europa ulazi u novu fazu utrke za računalnu moć, nastojeći smanjiti tehnološku ovisnost o Sjedinjenim Američkim Državama i Kini. U središtu te strategije nalaze se superračunala nove generacije, sposobna izvesti ogroman broj računskih operacija u sekundi, koja bi trebala ubrzati znanstvena istraživanja, razvoj umjetne inteligencije, klimatsko modeliranje i medicinu.
Ključnu ulogu u tom procesu ima europska zajednička inicijativa za visokoučinkovito računarstvo EuroHPC JU, koja okuplja Europsku uniju, uključene europske države i privatne partnere.
Europski planovi za razvoj superračunala ne zaustavljaju se na postojećim sustavima, već uključuju niz novih projekata koji bi u sljedećim godinama trebali dodatno povećati računalne kapacitete kontinenta.
Jedan od najvažnijih koraka ostvaren je u Njemačkoj, gdje je instalirano superračunalo JUPITER, čija snaga omogućuje izvođenje iznimno složenih simulacija, od istraživanja novih lijekova i razvoja materijala do preciznijeg predviđanja klimatskih promjena i treniranja naprednih modela umjetne inteligencije.
Svoje superračunalo, nazvano Daedalus, ovoga je tjedna službeno predstavila i Grčka. Sustav, vrijedan skoro 59 milijuna eura, instaliran je u Lavriju, nedaleko od Atene, i 31. je u svijetu prema računalnoj snazi. Bazirano je na Nvidijinoj tehnologiji Grace Hopper GH200 i može napraviti gotovo 86 bilijardi izračuna u sekundi.
Kompanije će dobiti pristup superračunalu u ožujku iduće godine, pri čemu će startupi te manja i srednja poduzeća njegove kapacitete moći koristiti besplatno.
I u drugim europskim državama pripremaju se slični projekti pa je tako u Finskoj planiran sustav LUMI-AI, čiji se početak rada očekuje 2027. godine. U njegovom razvoju surađuje više zemalja, između ostalih Češka, Danska, Estonija, Norveška i Poljska.
Francuska razvija Alice Recoque, superračunalo koje bi također trebalo biti dostupno iduće godine, dok je Mađarska pokrenula projekt LEVENTE, vrijedan 42 milijuna eura. U Irskoj se razvija CASPIr, sustav namijenjen znanstvenim istraživanjima, strojnom učenju i analizi velikih količina podataka.
Pritom Francuska cilja na sam vrh europske računalne snage, a Mađarska i Irska su usmjerene na jačanje nacionalnih istraživačkih i tehnoloških kapaciteta.
Pročitajte još:
Za razdoblje od 2021. do 2027. EuroHPC-u je predviđen proračun od približno 8,2 milijarde eura, čime se potvrđuje važnost koju europske institucije pridaju razvoju računalne snage.
Izgradnja superračunala, međutim, sama po sebi ne jamči tehnološku neovisnost jer se i dalje mora osigurati pristup naprednim procesorima, energetskim resursima i stručnjacima koji mogu razvijati i održavati takve sustave.
