Agrosolari – tehnologija budućnosti s puno nepoznanica

Više od teravata sati struje u poljoprivrednoj proizvodnji na globalnoj razini se stječe preko agrosolara a Hrvatska je jedna od deset zemalja Europske unije koja ima zakonski okvir za njihovo uvođenje. Agrosolari su solarne ploče koje se postavljaju na poljoprivredna zemljišta ili pored usjeva. Sunčevu energiju pretvaraju u struju, koja se zatim koristi u poljoprivrednoj djelatnosti.

Ipak, poljoprivrednici i struka još uvijek nisu sigurni koliko se može postići korištenjem struje iz tog obnovljivog izvora, poručeno je s 4. Mediteranskog poljoprivrednog foruma AGROMED, koji je okupio agronome, poljoprivrednike, kompanije specijalizirane za obnovljive izvore energije, te lokalne, regionalne i nacionalne donositelje odluka.

U Hrvatskoj postoji samo jedna stočarska farma u Ivancu, na sjeveru zemlje, koja koristi agrosolare, prenosi Hina. Agrosolari, kao obnovljivi izvor energije, jedan su od načina borbe protiv klimatskih promjena.

„Ulaganja u agrosolare su vrlo interesantna jer poljoprivredna proizvodnja nikada nije bila pod većim rizicima. Prioritet je ulagati u nova rješenja za te izazove, ali pritom proizvodnja hrane ne smije biti ugrožena“, izjavio je predstavnik ministarstva poljoprivrede RH, Silvijo Šimon.

Iskustva Njemačke i Francuske su pokazala da su agrosolari neefikasni ako je prinos, odnosno količina proizvedenih žitarica, voća ili povrća, manji od 66 posto.

„Postoji puno nedoumica kako to funkcionira. Kad su prinosi niski, u tom slučaju je potrebno demontirati agrosolare. Nisu niti sve poljoprivredne kulture pogodne za agrosolare. Povrćarstvo i vrtlarstvo neće biti u fokusu agrosolara, ali hoće maslinarstvo, vinogradarstvo i ribarstvo, kaže Marko Karoglan, profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Većina Hrvatske, kaže, nije prilagodljiva agrosolarima. Primjena u jadranskoj Hrvatskoj nije obećavajuća kao što je u kontinentalnoj Hrvatskoj jer energetski sustav nije dovoljno razvijen, a i površine su drugačije. U jadranskoj Hrvatskoj je kršno tlo za razliku od bogatih plodnih polja.

Hrvatska uči od drugih zemalja, ali niti ondje primjena nije dovoljno duga za donošenje jasnih zaključaka. Jedna od velikih bojazni je utjecaj elektriciteta na životinje, pa je pitanje kako utječu primjerice na ovce ili pčele.

Hrvatska ima 44.000 hektara zemljišta povoljnog za agrosolare, procjena je analitičara te se sada razmatra uvođenje testnih područja na kojima bi se mogao vidjeti učinak agrosolarstva. Postavljanje agrosolara bi se vjerojatno moglo financirati iz EU fondova i putem državnih poticaja jer su oni dio “Zelenog plana”.

Njime Europska komisija, izvršno tijelo EU, želi do 2050. obustaviti ispuštanje štetnih plinova pa tako i onih prilikom proizvodnje struje za poljoprivredu.