Švicarska narodna banka zadržala je u četvrtak ključnu kamatnu stopu na nula posto, odmaknuvši se od smjera kojim su krenule središnje banke njezinih najvećih trgovinskih partnera. Analitičari ipak smatraju da je povećanje stope samo pitanje vremena.
Europska središnja banka, američke Federalne rezerve i Banka Japana već su počele podizati kamatne stope kako bi obuzdale inflaciju. Očekuje se da će im se tijekom godine pridružiti središnje banke Kanade i Ujedinjenog Kraljevstva.
Švicarska zasad može izbjeći zaoštravanje monetarne politike zahvaljujući specifičnoj strukturi gospodarstva, snažnom franku i dugogodišnjoj stabilnosti cijena. Godišnja stopa inflacije u kolovozu je porasla na 0,8 posto, ponajprije zbog skupljeg benzina, dizela i loživa ulja.
Riječ je o znatno nižoj stopi inflacije nego u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu i europodručju. Njihove središnje banke ciljaju inflaciju od dva posto, dok Švicarska narodna banka stabilnošću cijena smatra rast potrošačkih cijena između nula i dva posto.
Financijska tržišta ipak očekuju da će i Švicarska uskoro započeti ciklus podizanja kamata. Trgovci trenutačno podjednako procjenjuju mogućnost povećanja i zadržavanja stope u prosincu, dok vjerojatnost prvog povećanja najkasnije početkom 2027. premašuje 90 posto.
Podaci LSEG-a pokazuju da tržišta očekuju rast ključne švicarske kamatne stope na najmanje 0,75 posto do rujna iduće godine.
Snažan franak ublažava rast uvoznih cijena
Jedan od glavnih razloga niske švicarske inflacije jest status franka kao valute sigurnog utočišta. Jačanje valute smanjuje cijene uvoza, koji ima važnu ulogu u švicarskom gospodarstvu, te tako ublažava inflacijske pritiske.
Međutim, pretjerano ili naglo jačanje franka može oslabiti gospodarsku aktivnost i konkurentnost izvoznika. Švicarska narodna banka zato pri održavanju odgovarajućih monetarnih uvjeta ne prati samo inflaciju nego i tečaj.
Foto: Pixabay
U razdoblju povećane nestabilnosti na financijskim tržištima tijekom 2025. franak je prema dolaru ojačao više od 12 posto. Američka valuta ove je godine vratila oko četiri posto vrijednosti prema franku.
Ekonomisti UBS-a ranije su očekivali da će Švicarska narodna banka prvi put povećati kamatnu stopu u lipnju 2027. godine. Međutim, slabljenje franka, visoke cijene nafte i otpornost američkog gospodarstva i gospodarstva europodručja povećali su mogućnost ranijeg poteza.
Franak je od posljednjeg sastanka središnje banke u lipnju oslabio više od dva posto prema euru i više od jedan posto prema dolaru. To bi moglo povećati zabrinutost da će inflacija ubrzati više nego što se ranije očekivalo.
Ekonomisti UBS-a i dalje smatraju da je malo vjerojatno da će švicarska inflacija u sljedećih 12 do 18 mjeseci premašiti dva posto. Ipak, upozoravaju da Švicarska narodna banka ima povijest iznenađivanja tržišta.
Središnja banka i ranije je intervenirala na deviznom tržištu kako bi stabilizirala vrijednost franka te je signalizirala da je spremna ponovno koristiti takve mjere.
Švicarska uživa dividendu sigurnog utočišta
Gedeon Tumong, voditelj financijske specijalizacije na švicarskoj poslovnoj školi HIM, smatra da zemlja uživa svojevrsnu „dividendu sigurnog utočišta”.
Prema njegovim riječima, priljev stranog kapitala podupire vrijednost franka, snažna valuta ograničava uvoznu inflaciju, a niska inflacija središnjoj banci omogućuje održavanje nižih kamatnih stopa nego što ih imaju Fed, Bank of England ili ESB.
Švicarska je manje osjetljiva i na rast cijena energije. Energija čini približno 3,5 posto njezine inflacijske košarice, u usporedbi s oko sedam posto u europodručju. Dodatnu zaštitu pruža oslanjanje na hidroenergiju i nuklearnu energiju.
Važnu ulogu ima i švicarsko pravilo kočnice duga, koje zahtijeva uravnotežene državne proračune. Stabilne javne financije znače da država ne mora nuditi znatno više prinose kako bi privukla kupce svojih obveznica.
Profesor ekonomije na INSEAD-u i vanjski konzultant Međunarodnog monetarnog fonda Antonio Fatás istaknuo je da Švicarska ima dugu povijest niske inflacije, što održava stabilnima i inflacijska očekivanja građana i kompanija.
Kada gospodarstvo pogodi vanjski šok, središnja banka koja se može osloniti na niska inflacijska očekivanja lakše zadržava rast cijena pod nadzorom.
Fatás napominje da Švicarska ipak nije toliko velika iznimka kada se promatra realna kamatna stopa, odnosno nominalna stopa umanjena za inflaciju. Uz ključnu stopu od nula posto i inflaciju od 0,8 posto, realna švicarska kamatna stopa iznosi minus 0,8 posto.
Pročitajte još:
U europodručju nominalna stopa od 2,5 posto i inflacija od približno 3,2 posto daju realnu stopu od minus 0,7 posto. Iako su nominalne stope vrlo različite, stvarni stupanj restriktivnosti monetarne politike zato je prilično sličan.
Švicarska prednost nije samo nulta kamatna stopa, nego dugogodišnja sposobnost održavanja niske inflacije i povjerenja u domaću valutu. Ako slabljenje franka i rast cijena energije počnu jače pritiskati cijene, ni Švicarska narodna banka neće još dugo moći ostati izvan globalnog ciklusa podizanja kamata.
