Najbliži gospodarski partneri Europske unije (EU) upozoravaju Bruxelles da rastući protekcionizam u industrijskoj politici stvara rizik od isključivanja tih zemalja s jedinstvenog tržišta u koje su se desetljećima sve snažnije integrirali.
Švicarska, Norveška, Island i Lihtenštajn su prihvatili niz pravila EU-a i uložili velike količine novca u europske programe kako bi imali pristup tržištu od 450 milijuna potrošača.
No, sada Bruxelles nastoji odgovoriti na izazove koje predstavljaju kineske subvencije i američke carine te razrađuje industijsku politiku koja bi mogla ugroziti četiri europska partnera.
“Europske inicijative se sve više okreću prema zahtjevu ‘proizvedeno u Europi’”, kazali su za Financial Times iz švicarskog državnog ureda za ekonomske poslove uz argument da treba voditi računa o cjelovitim europskim dobavnim lancima koji uključuju i Švicarsku.
Švicarski dužnosnici ističu da se probleme ne stvara namjerno već da su oni većinom nehotični, no da Bern sve češće mora reagirati da ga se ne bi tretiralo kao bilo koju udaljenu treću zemlju.
U jednom slučaju su europska pravila dala prednost preradi otpada u Njemačkoj i Austriji iako je najbliži pogon bio preko granice u Švicarskoj. Švicarska je intervenirala i napravljen je izuzetak, odnosno omogućeno je da se otpad šalje na preradu u švicarski pogon.
Bern je također prosvjedovao kad je dobio slabiji tretman nego ostale tri članice Europskog ekonomskog prostora kad je riječ o predloženim zaštitinim mjerama za čelik.
Iskazana je i zabrinutost oko nekih aspekata europskog zakona o ubrzavanju industrijske proizvodnje.
EU je daleko najveći trgovinski partner Švicarske.
David Henig iz Europskog centra za međunarodnu političku ekonomiju kaže da EU, nastojeći zaštititi domaću industriju od rasta jeftinog kineskog uvoza, podiže barijere i prema bliskim partnerima.
“Veliki je pritisak da se pokaže kako se štite radna mjesta u industriji u EU, čak i po cijenu da se ostavi dojam nepouzdanog partnera”, izjavio je.
Foto: Pixabay.com
Zabrinutost Švicarske sve više dijeli i Norveška koja također plaća stotine milijuna eura godišnje za sudjelovanje u europskim programima te doprinosi shemama za smanjivanje ekonomskih nejednakosti u EU.
Prošle godine Oslo se neočekivano našlo na udaru europskih trgovinskih restrikcija oko čelika u okviru mjera zaštite od azijske konkurencije.
“Taj slučaj jasno pokazuje da ostajanje izvan EU-a ima cijenu koju moramo prihvatiti. To je izbor Norveške. Ili s tim živite ili se morate odlučiti pridružiti EU-u”, kazao je jedan norveški diplomat.
Problem je očito što u doba carina, subvencija i promjena industrijske politike mnoge odluke se donose za stolovima za kojima Švicarska i Norveška nemaju svoje mjesto.
Pročitajte još:
Lihtenštajn se pridružio Norveškoj i Švicarskoj u pritisku na EU da se ne fragmentira jedinstveno tržište koje ide šire od granica EU-a.
“To je velika vrijednost za EU jer snaga leži u integriranosti. Europski ekonomski prostor stvara tržište od 30 zemalja koje omogućuje da se tvrtke natječu, inoviraju i rastu. Inicijativa ‘proizvedeno u Europi’ bit će najučinkovitija ako se gradi na punoj snazi tog tržišta”, poručio je veleposlanik Lihtenštajna pri EU Pascal Schafhauser.
