Zbog AI-ja ugroženi prihodi zaposlenih u glazbenoj industriji

Umjetna inteligencija mogla bi značajno ugroziti prihode zaposlenih u glazbenoj industriji, pokazala je globalna studija koju je naručila Međunarodna konfederacija društava autora i skladatelja (CISAC).

Prema studiji koju je provela istraživačko-konzultantska agencija PMP Strategy, zaposleni u glazbenom sektoru u iduće četiri godine će zbog generativne umjetne inteligencije (Gen AI) izgubiti gotovo četvrtinu prihoda. Osim u glazbenom, i zaposleni u audiovizualnom sektoru također će se suočiti s padom prihoda za više od 20 posto, usporedno s rastom tržišta generativne umjetne inteligencije s tri milijarde na predviđenih 64 milijarde eura na godinu, do 2028. Zaključke istraživanja je u Parizu objavila Međunarodna konfederacija društava autora i skladatelja (CISAC), koja predstavlja više od pet milijuna autora diljem svijeta.

Iako će napredak AI-ja značajno obogatiti velike tehnološke tvrtke, izvješće zaključuje da će bez regulatorne zaštite autorska prava i prihodi biti drastično smanjeni. Predsjednik CISAC-a i bivši član grupe ABBA, Björn Ulvaeus, istaknuo je Australiju i Novi Zeland kao vodeće zemlje u oblikovanju politika koje će zaštititi kreativce od generativne umjetne inteligencije. Politike tih zemalja, prema njegovoj ocjeni, mogle bi osigurati da umjetna inteligencija služi kao alat za poboljšanje ljudske kreativnosti, a ne da je zamijeni.

Istraživači upozoravaju da, prema trenutačnim regulatornim okvirima u većini zemalja, autori mogu izgubiti na dva fronta, prenosi Hina. Prvi je neovlašteno korištenje njihovih djela u režiji Gen AI-a, a drugi je sužavanje prostora za kreativan rad, jer postoji mogućnost da djela generirana umjetnom inteligencijom postanu konkurencija onima čiji su autori ljudi.

“AI može otključati nove i uzbudljive opcije, ali moramo prihvatiti da, ako je loše reguliran, također ima moć nanijeti veliku štetu ljudskim autorima, njihovim karijerama i sredstvima za život. Koji će od dva scenarija pobijediti? To će velikim dijelom biti određeno odlukama kreatora politika i zakona. Od ključne važnosti je da zaštitimo prava autora i pomognemo u razvoju okruženja koje štiti ljudsku kreativnost i kulturu”, rekao je Ulvaeus.

Izvješće predviđa da će do 2028. godine eksponencijalni rast generativne AI glazbe predstavljati oko 20 posto prihoda tradicionalnih platformi za streaming glazbe i oko 60 posto prihoda platformi poput Spotifyja i sličnih. Razvojni programeri i pružatelji usluga umjetne inteligencije u glazbenoj industriji istovremeno bi mogli povećati prihode. No, kako se upozorava, to će biti prihod izravno iz nelicenciranog umnožavanja autorskih djela.

Predviđeni gubitak prihoda također će biti znatan za audiovizualne stvaratelje. Prevoditelji i adaptori za sinkronizaciju i titlovanje bit će najviše izloženi jer je u opasnosti 56 posto njihovih prihoda, dok se opasnost za scenariste i redatelje procjenjuje na 15 do 20 posto prihoda.

Potpredsjednik CISAC-a, filmski redatelj i scenarist Ángeles González-Sinde Reig rekao je da alati AI-a mogu podržati i okrijepiti rad filmaša, ali postoji i ogromna zabrinutost da će se u žurbi za iskorištavanjem i unovčavanjem generativne umjetne inteligencije prema kreatorima postupati kao s naknadnom pameti, bez prava na autoriziranu uporabu njihovih radova.

“Studija naglašava potrebu za etičkim i ekonomski zdravim politikama koje prava kreatora stavljaju u samo središte svijeta umjetne inteligencije. Ljudski kreatori moraju biti u središtu oblikovanja politika i regulacije”, kazao je.