Pregovarači Europskog parlamenta i Vijeća EU, koje predstavlja države članice, postigli su tijekom vikenda privremeni politički dogovor o reformi fiskalnih pravila EU, koja predviđa nešto fleksibilnija pravila od dosadašnjih.
Sada obje zakonodavne institucije EU-a, Vijeće i Parlament, trebaju izglasati dogovor koji će onda stupiti na snagu objavom u službenom listu. Ministri financija država članica EU prvotni dogovor o novim fiskalnim pravilima postigli su potkraj prošle godine.
Nova pravila trebala bi zamijeniti preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu koji propisuje da proračunski deficit ne smije prelaziti tri posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a.
Primjena ovoga pakta bila je suspendirana 2020. zbog pandemije koronavirusa a suspenzija je istekla sa zadnjim danom prošle godine.
Prema novim pravilima, države članice s velikim javnim dugom, iznad 90 posto njihova BDP-a, trebat će smanjivati dug za jedan postotni bod godišnje, a one s umjerenim dugom, između 60 i 90 posto BDP-a, za 0,5 postotna boda. Nova pravila primjenjivat će se za izradu nacionalnih proračuna za sljedeću godinu, a zemlje članice trebat će podnijeti svoje prve planove do 20. rujna 2024. godine, prenosi Hina.
Države s deficitom iznad tri posto BDP-a trebat će ga smanjivati u razdoblju gospodarskog rasta kako bi manjak dovele na razinu od 1,5 posto BDP-a kako bi tako stvorile rezervu za razdoblje kada gospodarstvo ne raste ili pada. Države s dugom iznad 60 posto BDP-a, neće ga morati smanjiti ispod te razine na kraju razdoblja koje pokriva plan, nego će na kraju dogovorenog razdoblja morati imati smanjivanje duga na razumnoj silaznoj putanji.
Države će moći zatražiti da i podnesu revidirani plan u slučaju kada postoje objektivne okolnosti koje sprječavaju njegovu provedbu, a u to se računa i promjena vlade. U svojim nacionalnim planovima, trebat će se obvezati da će ulagati u prioritetna područja definirana na razini EU-a kao što su klima i digitalna tranzicija, energetska sigurnost i obrana.
Komisija mora uzeti u obzir već poduzeta ulaganja u ova područja kada sastavlja svoje izvješće o odstupanjima države članice od njezine putanje rashoda. Na taj bi način, države članice mogle izbjeći pokretanje postupka zbog prekomjernog deficita, ako dokažu da se tim deficitom financiraju investicije u prioritetna područja.
Osim toga, sredstva kojima država članica sufinancira programe koji se većim dijelom financiraju iz europskog proračuna neće se računati u rashode, čime se stvara poticaj da investiraju još više.
Pročitajte još:
Nova pravila sadrže i odredbe koje daju državama članicama dodatne tri godine za ispunjavanje ciljeva postavljenih u četverogodišnjim nacionalnim planovima.
Vijeće EU moći će odobriti državi članici odstupanje od putanje smanjivanja rashoda, na godinu dana, u slučaju izvanrednih okolnosti koje imaju veliki učinak na njezine javne financije.
Podsjećamo, Hrvatska ne bi trebala imati problema ni sa starim ni s novim pravilima. Hrvatski javni dug bi, prema projekcijama, trebao već ove godine pasti ispod 60 posto BDP-a, a planirani deficit u proračunu za ovu godinu je 1,9 posto, čime se svrstava među pet država članica europodručja s najnižim deficitom.
Jedan odgovor
Bravo za dogovor!