Svijet je uz sadašnje državne politike na putu prema dugoročnom zagrijavanju od 2,8 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje, pokazuje novo izvješće Ujedinjenih naroda. Istodobno se Sjedinjene Američke Države među razvijenim gospodarstvima izdvajaju snažnim rastom emisija povezanih s energetikom, piše Financial Times.
Izvješće upozorava da više nije moguće izbjeći premašivanje granice zagrijavanja od 1,5 stupnjeva, utvrđene Pariškim sporazumom iz 2015. godine. Međutim, razmjer i trajanje tog prekoračenja još se mogu ograničiti, uz mogućnost povratka ispod te razine do kraja stoljeća.
Izvršna direktorica Programa UN-a za okoliš Inger Andersen upozorila je da je dugogodišnje odgađanje klimatskih mjera zatvorilo mogućnost izbjegavanja prekoračenja praga od 1,5 stupnjeva. Ipak, smatra da snažnije djelovanje može ponovno otvoriti put prema razini zagrijavanja kojom bi bilo lakše upravljati.
Prema izvješću, za povratak ispod tog praga bilo bi potrebno smanjenje emisija od 45 posto do 2035. godine. Aktualni nacionalni klimatski planovi za isto razdoblje predviđaju smanjenje od samo 11 do 15 posto.
Takav bi scenarij zahtijevao i veće trajno uklanjanje ugljikova dioksida iz atmosfere. UN pritom upozorava da se tehnologije potrebne za takve zahvate suočavaju sa značajnim društvenim, gospodarskim i tehnološkim izazovima.
Izvješće razlikuje tri moguća ishoda. Postojeće državne politike vode prema zagrijavanju od 2,8 stupnjeva, provedba bezuvjetnih obveza iz najnovijih nacionalnih klimatskih planova prema 2,7 stupnjeva, a ostvarenje dodatnih ciljeva koji ovise o financijskoj potpori prema 2,6 stupnjeva.
Procjena na temelju postojećih politika ostala je nepromijenjena u odnosu na prethodno izvješće. Međutim, izgledi koji se temelje na obećanjima iz nacionalnih planova pogoršali su se.
Veća potražnja za strujom vraća ugljen u SAD-u
U Sjedinjenim Američkim Državama rast potražnje za električnom energijom, uz politike predsjednika Donalda Trumpa, potaknuo je oporavak proizvodnje iz ugljena. Time su povećane emisije povezane s energetikom, koje su tijekom većeg dijela prethodnog desetljeća uglavnom padale.
Emisije su porasle i u Indoneziji i Kini, dok su u Indiji i Europskoj uniji bile niže.
Ukupne globalne emisije stakleničkih plinova prošle su godine smanjene za 0,1 gigatonu u odnosu na 2024., djelomično zahvaljujući nešto manjim emisijama iz požara. UN upozorava da taj pomak nije dovoljno velik ni trajan da bi se moglo zaključiti kako su emisije dosegnule vrhunac ili započele dugoročan pad.
Emisije nastale izgaranjem fosilnih goriva nastavile su rasti približno istom brzinom kao tijekom prethodnog desetljeća.
UN također ocjenjuje da su novi nacionalni klimatski ciljevi predani od prošle godine, uz odluku SAD-a o izlasku iz Pariškog sporazuma, imali gotovo nikakav učinak na očekivane emisije i zagrijavanje.
Pročitajte još:
Pozitivnim pomakom smatra se rast kapaciteta obnovljivih izvora električne energije, osobito solarnih, koji je znatno premašio očekivanja iz vremena sklapanja Pariškog sporazuma.
Glavni tajnik UN-a António Guterres poručio je da svaka godina odgađanja otežava povratak prema sigurnijim razinama zagrijavanja te da premašivanje granice od 1,5 stupnjeva ne znači odustajanje od njezina ograničavanja.
