U prošloj godini Hrvatska smanjila trošak državnog duga

U Europskoj uniji (EU) struktura državnog duga prilično je različita između zemalja članica u smislu dužničkih instrumenata, ročnosti i sektora na koje se dug vodi.

No, kada se pogleda valutna denominacija tada je slika bitno jednoobraznija.

Na kraju prošle godine članice eurozone imale su gotovo sav dug ili više od 99,5 posto izražen u euru.

Jednako tako, u Češkoj ili Švedskoj, koje nisu članice eurozone, preko 90 posto vladina duga bilo je denominirano u nacionalnoj valuti.

Samo u dvije zemlje EU-a više od 50 posto državnog duga je na kraju prošle godine bilo izraženo u stranoj valuti, odnosno konkretno u euru. To je bio slučaj Bugarske gdje je 75 posto duga bilo u stranoj valuti, a 71 posto u euru. No, od 1. siječnja ove godine ta je zemlja članica eurozone, pa se takva struktura mijenja.

Drugi je primjer Rumunjska gdje je krajem 2025. 53 posto duga bilo u euru.

Značajan, ali ipak ne toliki, dio zaduženosti u stranoj valuti još je bio prisutan u Mađarskoj stopom od 32 posto, Poljskoj od 26 posto te Danskoj od 24 posto.

U svakom slučaju, najveći dio duga u inozemnoj valuti u zemljama koje nisu članice eurozone odnosio se na euro.

U većini zemalja članica EU-a je trošak državnog duga blago porastao ili ostao stabilan tijekom 2025. godine. Stopa se mjeri kao omjer akumuliranog troška za kamate kao postotak prosječnog duga tijekom godine.

Najveću razinu od 5,2 posto imala je Rumunjska ispred Poljske sa 4,5 posto. Na trećem je mjestu u 2025. bila Češka sa 3,1 posto, a onda slijedi Italija s tri posto.

Najniži tako izražen trošak imala je Irska sa stopom od 1,4 posto ispred Luksemburga s 1,5 posto.

Nakon toga su na relativno niskim razinama Nizozemska s 1,7 posto, Njemačka s 1,8 posto te Francuska, Finska i Švedska s 1,9 posto.

U Hrvatskoj je brojka bila 2,6 posto.

Hrvatska je bila među sedam zemalja u kojoj je trošak duga pao. Najviše je to bilo izraženo u Estoniji gdje je on bio niži za 0,8 postotnih bodova u odnosu na 2024., zatim u Švedskoj gdje je pao za 0,3 postotna boda te onda dolazi Hrvatska sa sniženjem od 0,2 postotna boda.

Inače, razina državnoga duga, koji uključuje središnju državu, lokalnu samoupravu i državne institucije, pala je u Hrvatskoj na kraju prošle godine na 56,3 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) s 57,4 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Razina od preko 100 posto BDP-a prisutna je u pet zemalja, a varira od 100,7 posto u Španjolskoj do 146,1 posto u Grčkoj koja, doduše, postupno smanjuje razinu zaduženosti.

Hrvatska 73,7 posto državnog duga ima u obveznicama i 26,1 posto u kreditima. Od toga na dugoročni obveznički dug otpada 63,9 posto, a na dugoročne kredite 25,8 posto.

Najveći dio hrvatskog državnog duga nalazi se u rukama domaćih financijskih institucija, i to 61,2 posto, dok se 29,4 posto nalazi u rukama stranih financijskih institucija.