U kružnom gospodarstvu nalaze se mnoge dodatne poslovne prilike

U EU se svake godine proizvede pet tona otpada po stanovniku, od čega se samo 38 posto reciklira. Ako se promatra količina godišnjeg komunalnog otpada po stanovniku, u Hrvatskoj je to 474 kilograma, što je najveća vrijednost u razdoblju praćenja podataka, od 1995. godine, podaci su to koji su izneseni na hrvatsko-slovenskom forumu o kružnom gospodarstvu održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

Na forumu pod nazivom “B2B event Slovenia – Croatia: From waste to value-added product” sudjeluje oko 40 tvrtki iz Hrvatske i Slovenije koje će razmijeniti iskustva na području kružnog gospodarstva.

Voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo HGK Tamara Kelava kazala je da je kružno gospodarstvo jedno od glavnih odrednica strateškog dokumenta EU, zelenog plana i da kao takvo nema alternativu.

“Kružno gospodarstvo nije samo trend, već prilika za održivo, resursno, učinkovito i konkurentno poslovanje”, istaknula je. Dodala je da kružno gospodarstvo kao način poslovanja podrazumijeva inovativne tehnologije, što je prilika za domaću industriju.

Podsjetila je kako je HGK prije nekoliko godina pokrenula uslugu Burza otpada, koja se nalazi i u Planu gospodarenja otpadom RH, prenosi Hina. To je mjesto gdje se susreću ponuda i potražnja, odnosno gdje različiti dionici, najčešće tvrtke stavljaju na raspolaganje sekundarnu sirovinu, odnosno otpad koji je višak na tržište, a s druge strane tvrtke koje traže tu sirovinu imaju priliku to vidjeti, pojasnila je.

Kružno gospodarstvo, kako je kazao predsjednik Grupacije za kružno gospodarstvo HGK i direktor RGNC grupe Anđelko Švaljek, prepoznato je kao jedan od ključnih alata u borbi protiv klimatskih promjena, koje su najveća opasnost i izazov s kojim se suočavamo.

Također, daje priliku u reindustrijalizaciji Europe, jer je puno proizvodnih kapaciteta dislocirano i pruža priliku da se koriste sirovine koje su drugima otpad te da se kreiraju novi proizvodi, rekao je.

Osnivačica i izvršna direktorica organizacije Circular Change i supredsjedateljica Europske platforme dionika kružnog gospodarstva (ECESP) u Bruxellesu Ladeja Godina Košir je kazala kako kružno gospodarstvo definira koliko smo konkurentni. Kružna ekonomija, po njezinim riječima, vezivo je za turizam, hranu i energetiku.

Slovenija je, kako je navela, vrlo brzo kružnu ekonomiji stavila u svoje strateške dokumente, no nema još dovoljno sistemskog pristupa za razliku od primjerice Norveške gdje znaju da je to dobar biznis. Što se Hrvatske tiče, Godina Košir smatra da se premalo radi na tome da se postojeć potencijal ojača.

Kružno gospodarstvo nije trend nego prilika za održivo, učinkovito i konkurentno poslovanje, istaknuto je na forumu.