Turizam čini petinu hrvatskog BDP-a, iz eurozone dolazi 59 posto turista

Turizam čini 20 posto bruto domaćeg društvenog proizvoda (BDP) Hrvatske, kao i djelatnosti koje su povezane s njim, i važna su grana hrvatskog gospodarstva.

Države članice eurozone Hrvatskoj “donesu” 59 posto turista, rekao je predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković na konferenciji “Hrvatski turizam u Schengenu i eurozoni”, i istakao da ovi pokazatelji govore koliko je turizam bitan za hrvatsku ekonomiju i za općenito, financijsku snagu.

“A kada to prevedemo u podatak da je 81 posto turista koji dolaze u Hrvatsku došlo iz država članica Šengenskog prostora, onda ta vježba postaje sasvim plastična. Onda ti ljudi više nemaju kontrolu na granici. Od iduće godine kada se uvede novi sustav naplate na hrvatskim autocestama, onda nemaju ni iritaciju čekanja na naplatnim kućicama. I to znači kad netko krene, primjerice, iz Baden-Württemberga prema Opatiji, taj ne staje nigdje”, rekao je premijer Plenković.

Minsitrica turizma i sporta Nikolina Brnjac naglasila je i da je Hrvatska za treće zemlje i za daleka tržišta postala dio destinacije Europa.

“Osim toga, ulazak Hrvatske u eurozonu svakako osigurava poticajno poslovno okruženje, što svima nama u turističkom sektoru puno znači, jer znamo što znači nastavak investicija i naravno što nam znači povijesno visok kreditni rejting”, dodala je ministrica Brnjac.

Podaci Hrvatske turističke zajednice (HTZ) pokazuju kako je u Hrvatskoj u dosadašnjem dijelu godine ostvareno 10,5 milijuna dolazaka te 50,3 milijuna noćenja, što je deset posto više dolazaka i pet posto više noćenja nego prošle godine, dok je u dosadašnjem dijelu srpnja ostvareno oko 3,7 milijuna dolazaka i 23 milijuna noćenja, što je na razini srpnja lani.

Najviše turista je u Istri, jedinoj hrvatskoj regiji koja je još u prošloj godini premašila rekordan rezultat iz 2019. godine. U dosadašnjem dijelu godine, u ovoj županiji ostvareno je 2,7 milijuna dolazaka i 14,6 milijuna noćenja što je pet posto više dolazaka i četiri posto više noćenja nego lani, dok je u dosadašnjem dijelu srpnja u Istri ostvareno preko 913 tisuća dolazaka i 6,1 milijun noćenja što je također na razini lanjskog srpnja, podaci su HTZ-a.

Nakon Istre, slijede Splitsko-dalmatinska županija i Kvarner, dok je među destinacijama najviše turista na Viru, u Rovinju, Umagu, Poreču, Medulinu i Dubrovniku. Među turistima najviše je Nijemaca, Slovenaca i domaćih, a zatim Austrijanaca, Čeha i Poljaka, podaci su od sredine srpnja.

O važnosti turizma za Hrvatsku govori i podatak da je Državni statistički zavod (DZS) od danas uveo i GeoSTAT portal, odnosno praćenje statističkih pokazatelja intenziteta turizma, kroz kartografsko prikazivanje podataka do 2022. godine.