Predstavljen Zakon o turizmu, na snagu stupa početkom 2024. godine

Hina/Zvonimir Kuhtić
Nikolina Brnjac i Branko Bačić, Foto: Hina/Zvonimir Kuhtić

Zakon o turizmu, prvi krovni zakon o toj djelatnosti, na snagu bi trebao stupiti početkom 2024. godine, a između ostalog će kao obavezu predviđati donošenje plana upravljanja destinacijom. Hina javlja da je prijedlog zakona danas pušten u javno savjetovanje, koje će trajati idućih mjesec dana, do 26. kolovoza.

Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac naglasila je kako se na sveobuhvatnoj reformi turizma radi od početka mandata ove Vlade, pa je između ostalog donesena i počela se provoditi Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, a osigurana su i bespovratna sredstva za turistički sektor iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) i državnog proračuna u visini od oko 1,3 milijarde eura.

Donošenje zakona o turizmu predstavlja svojevrsnu “krunu” reformskih napora, a njegov je cilj, rekla je ministrica, stvaranje okvira za upravljanje razvojem turizma na temelju podataka i egzaktnih izračuna, u pogledu očuvanja resursa i prostora, osiguranja zadovoljstva i kvalitete života stanovništva u turističkim destinacijama, kao i osiguranju konkurentnosti hrvatskog turizma na globalnom tržištu.

Zakon će dati okvir kako upravljati razvojem turizma u skladu s načelima održivosti, pa tako predviđa i alate za praćenje – indeks turističke razvijenosti, satelitski račun održivog turizma i pokazatelje održivosti.

Peter Fazekas/Pexels

Pokazatelji održivosti odnose se na kvalitetu mora, opterećenost prostora turizmom, potrošnju pitke vode, potrošnju električne energije, komunalni otpad i promet u mirovanju, a upravo će ti pokazatelji biti podloga za izračun satelitskog računa, kao i izradu planova upravljanja i strateških dokumenata.

Također, donošenje plana upravljanja destinacijom bit će zakonska obaveza.

Kako je kazala Brnjac, s obzirom na neravnomjernu turističku razvijenost Hrvatske, odgovornost za upravljanje razvojem turizma se mora spustiti na lokalnu i regionalnu razinu, pri čemu su ti planovi nužni jer pokazuju jasan smjer što netko želi napraviti s destinacijom.

Donosit će se na četiri godine, a izrađivat će ih turističke zajednice, uz sudjelovanje svih relevantnih dionika, uključujući i jedinice lokalne i regionalne samouprave i građane. Usvajat će ih tijela turističkih zajednica, a naposljetku, čelnici lokalnih jedinica će predlagati predstavničkim tijelima donošenje odluka o upravljanju destinacijom.

Pritom, temelj za izradu plana upravljanja u najrazvijenijim destinacijama, s indeksom turističke razvijenosti 1 i 2, bit će izračun prihvatnih kapaciteta, odnosno koliko pojedina destinacija može prihvatiti turista.

Predstavnička tijela će moći na temelju smjernica i preporuka iz plana upravljanja destinacijom između ostalog donositi odluke o popisu projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije, o broju, vrsti i kategoriji ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge smještaja, zatim kapacitetima smještajnih objekata u destinaciji, kao i uvođenju turističkog ekološkog doprinosa za goste koji borave u destinaciji, od kojeg bi se prihodi mogli trošiti isključivo namjenski, primjerice za poboljšanje komunalne infrastrukture.

Uvode se i uredbe o turističkim zemljištima u vlasništvu države

Za “punjenje” Fonda za turizam bitne su i dvije uredbe koje su danas upućene u javno savjetovanje, a koje bi na snagu također trebale stupiti od prvog dana iduće godine. One se odnose na turistička zemljišta koja su u vlasništvu lokalnih jedinica i države, a predstavio ih je potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Prema prijedlogu uredbi, cijena zemljišta u kampu će moći iznositi od 1,26 eura do maksimalno dva eura po metru kvadratnom godišnje, ovisno o lokaciji i kategoriji kampa. Cijena zemljišta gdje se nalaze hoteli i turistička naselja od 1,50 eura do maksimalnih tri eura po metru kvadratnom godišnje u priobalju i Zagrebu, a na ostalim područjima od 0,20 eura do jednog eura, ovisno o odluci jedinica lokalne samouprave.

Kada je riječ o raspodjeli uprihođene zakupnine od kampova, 30 posto će ići u državni proračun, 20 posto u proračun jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi kamp, 10 posto će pripasti jedinici područne (regionalne) samouprave, a 40 posto Fondu za turizam.

Pritom, od kampova se očekuju godišnji prihodi od oko 15 milijuna eura.

Jedan odgovor

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Komentari