Japanski štediše sve više kupuju državne obveznice koje nude kamate iznad dva posto, privučeni osjetno većom zaradom nego na bankovnoj štednji.
Prodaja obveznica građanima između travnja i listopada dosegnula je šest bilijuna jena (33,7 milijardi eura), što je dvostruko više nego u istom lanjskom razdoblju, piše Reuters.
Banke na jednogodišnje oročenje nude približno 0,5 posto kamate. Obveznice namijenjene građanima s rokovima od tri, pet i deset godina trenutačno nude više od dva posto. U posljednja tri mjeseca njihova je mjesečna prodaja svaki put premašila bilijun jena, navodi agencija.
Prema japanskom Ministarstvu financija, građanima su dostupne trogodišnje i petogodišnje obveznice s fiksnom kamatom te desetogodišnje s promjenjivom. Kamata se isplaćuje svakih šest mjeseci, a država odgovara za isplatu glavnice i kamata. Najmanji iznos ulaganja iznosi 10.000 jena. Obveznice se nude svakog mjeseca, a mogu se kupiti preko banaka, pošte i brokerskih kuća.
Prelijevanje štednje zasad je ograničeno: državne obveznice čine manje od jedan posto financijske imovine japanskih kućanstava. Vlasti ipak računaju na građane kao stabilnije kupce državnog duga jer središnja banka smanjuje kupnju obveznica, izvještava Reuters.
Za poslovne banke veće zanimanje građana za obveznice predstavlja pritisak na izvor financiranja. Prema podacima središnje banke koje prenosi Reuters, krediti ove godine rastu godišnjim stopama između pet i šest posto, a depoziti oko dva posto. Masahiko Kato, predsjednik Mizuho Banke, upozorio je u rujnu da bi prebrzo prebacivanje depozita u državne obveznice moglo oslabiti sposobnost banaka da kreditiraju gospodarstvo.
Pročitajte još:
Ministarstvo financija razmatra i dodatne poticaje. Ministrica Satsuki Katayama u kolovozu je potvrdila da se preispituju postojeći proizvodi i razmatraju novi kako bi se proširio krug domaćih ulagača. U raspravi su i porezne olakšice za vlasnike obveznica.
Katayama je pritom upozorila na prigovore da bi povlašteno oporezivanje velikih ulaganja u državni dug moglo nerazmjerno koristiti građanima s višim prihodima.
