Francuska, Italija i Španjolska su među 10 zemalja Europske unije (EU) koje se protive zamisli Europske komisije da se isplate iz europskog proračuna povežu s reformskim politikama.
Prema prijedlogu Bruxellesa za idući sedmogodišnji proračun od 2028. do kraja 2034. godine, o kojemu trenutačno pregovaraju zemlje članice, isplate europskoga novca bi se uvjetovale pojedinim reformskim potezima od kojih su neki i politički vrlo osjetljivi kao što je podizanje dobnog praga za odlazak u mirovinu, doznaje iz više diplomatskih izvora Politico.
No, više od trećine zemalja protivi se takvom pristupu što je još jedna od stvari koja komplicira cijeli proces koji bi trebao završiti usvajanjem proračuna vrijednog gotovo dva bilijuna eura.
Načelno je cilj postići konačni dogovor o proračunu do kraja ove godine prije izbora u Francuskoj, Italiji, Poljskoj i Španjolskoj čiji rezultati mogu dodatno zakomplicirati donošenje sedmogodišnjeg zajedničkog budžeta.
Među zemljama koje nisu zadovoljne prijedlogom nalaze se i neto uplatiteljice kao što su Italija, Francuska i Španjolska i neto primateljice europskog novca poput Mađarske, Malte ili Poljske. Inače, krug neto uplatiteljica čini 10 zemalja.
Model koji Bruxelles predlaže dobio je kolokvijalni naziv “gotovina za reforme”.
Ono čega se kritičari boje je da bi on mogao povećati moć nacionalnih vlada naspram pojedinih regija ili rezultirati nametanjem reformi od EU-a bez političke potpore.
“Ne želimo da preporuke Europske komisije prerastu u nametanje”, rekao je jedan europski diplomat koji je želio ostati anoniman.
S druge strane, Nizozemska smatra da je ideja dobra. I druge fiskalno konzervativnije zemlje kao što su Švedska i Danska smatraju da uvjetovanost može pomoći da siromašnije EU zemlje postanu ekonomski učinkovitije.
No, neki smatraju da je jedan od motiva iza podrške ideji usporiti isplate siromašnijim regijama.
Model “gotovina za reforme” testiran je u sklopu financijskog instrumenta za oporavak i otpornost gdje su isplate bile vezane za, uz ostalo, reforme u pravosudnom i mirovinskom sustavu.
Italija je 2021. pokrenula dugo očekivanu reformu za ubrzanje sudskih postupaka kako bi dobila alocirani novac. Belgija je nedavno odobrila kontroverznu reformu mirovinskog sustava kako bi on postao financijski održiviji.
Bruxelles smatra da je model dobar je prisiljava zemlje da provode preporuke koje bi inače ignorirale.
Iz Luksemburga pak stiže upozorenje o mogućem riziku od populizma.
“Ako će europski novac biti ovisan o provedbi preporuka europskog semestra, to će biti najbolja promidžbena kampanja za populizam”, smatra tamošnji ministar vanjskih poslova Xavier Bettel.
Pročitajte još:
Belgija dodaje da je model “gotovina za reforme” neprimjeren za njezinu federalnu strukturu gdje regije imaju veliku ulogu u upravljanju novcem koji stiže iz europskih fondova.
Predstavnici regija se pak žale da bi one mogle izgubiti alocirani novac ako nacionalne vlade ne provode reforme na koje su se obvezale iako Bruxelles drži takav strah pretjeranim.
