Teretni prijevoz unutarnjim plovnim putovima u Europskoj uniji nastavio je silazni trend i tijekom prošle godine, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Unatoč blagom oporavku u 2024., razina riječnog teretnog prometa i dalje je znatno ispod vrijednosti zabilježenih prije desetak godina.
U 2025. godini je dosegao 118 milijardi tonskih kilometara (tkm), što je za tri posto manje u odnosu na 2024. godinu.
Između 2015. i 2017. godine teretni promet na unutarnjim plovnim putovima ostao je stabilan na oko 145 do 146 milijardi tkm. Međutim, naglo je pao 2018., zatim se djelomično oporavio 2019. i 2021., ali je ostao ispod ranijeg vrhunca.
Od 2022. godine pad se ubrzao, dosegnuvši najnižu razinu od 116,4 milijarde tkm u 2023. godini, prije blagog porasta na 121,6 milijardi tkm u 2024., navode statističari.
Glavni suradnici u prometu unutarnjim plovnim putovima EU-a bile u Njemačka i Nizozemska, s 42,7 milijardi odnosno 42,2 milijarde tkm. Ukupan promet unutarnjim plovnim putovima u ove dvije zemlje činio 71,9 posto ukupnog prometa u EU.
Međunarodni prijevoz je na razini EU-a činio je 54,7 posto ukupnog prijevoza u prošloj godini, nacionalni prijevoz predstavljao je 24,9 posto, a tranzitni prijevoz 20,4 posto.
Za pet članica EU-a, međunarodni prijevoz predstavljao je najveći udio prijevoza. U Austriji je međunarodni prijevoz unutarnjim plovnim putovima činio 74 posto ukupnog prijevoza. Zatim su Njemačka i Belgija sa 64,1 posto odnosno 57,2 posto.
Nacionalni prijevoz bio je dominantan u Češkoj (97,4 posto), Poljskoj (82,2 posto) i Francuskoj (60,2 posto). S druge strane, u Litvi, Finskoj i Švedskoj postojao je samo nacionalni prijevoz.
Pročitajte još:
Države s većim udjelom tranzitnog prijevoza, zbog svog geografskog položaja, bile su Hrvatska (97,2 posto), Bugarska (92,8 posto), Luksemburg (87,9 posto), Slovačka (83 posto) i Mađarska (60,1 posto).
Trendovi upućuju na to da unutarnji plovni putovi i dalje imaju važnu ulogu u europskom teretnom prometu, ali uz vidljivo smanjenje ukupnog opsega prijevoza posljednjih godina. Istodobno, podaci pokazuju da geografski položaj i prometna infrastruktura uvelike određuju prevladavajući oblik prijevoza u pojedinim državama.
