Svjetska banka: Cijene energenata ove godine rastu 32 posto, iduće dvije pad od po 12 posto

Flickr.eu
Sjedište Svjetske banke, Washington DC, SAD, Foto: Flickr.com / Svjetska banka

U ovoj će godini, kako procjenjuje Svjetska banka, cijene energenata u svijetu porasti za 32 posto što je snažnije no što se očekivalo. U izvješću iz travnja ove godine prognoza Svjetske banke je bila 24 posto. Nova objava dolazi u kontekstu velikog poskupljenja plina u Europi uslijed poremećaja u opskrbi zbog sukoba na Bliskom istoku.

Istodobno projekcije ukazuju da bi energenti iduće godine trebali pojeftiniti za 11,5 posto, a sličan pad Svjetska banka očekuje i u 2028. godini.

Također navode da bi ponuda nafte trebala ove godine biti manja za 5,2 posto što je najviše u zadnja četiri desetljeća ako se ne računa recesija u pandemijskoj 2020. godini.

Kako prenose agencije, zbog smanjenja proizvodnje cijena nafte tipa Brent bi se kratkoročno trebala zadržati na visokoj razini s ovogodišnjim prosjekom od 92 dolara po barelu, a bila bi još i viša da se ne očekuje pad potražnje od 2,5 posto.

Izračuni kazuju da bi smanjene isporuke ukapljenog prirodnog plina (LNG) trebale u ovoj godini podići cijene plina u Europi za gotovo 60 posto. U idućoj godini Svjetska banka predviđa njihov pad za osam posto, a onda onda za još dodatnih 30 posto u 2028. zbog normalizacije stanja na tržištu.

Umjetno gnojivo pak bi ove godine trebalo biti skuplje 14 posto što je upola manja brojka no što je prognozirano prije šest mjeseci. Onda se u 2027. očekuje pad za 12,4 posto čime bi se cijena gnojiva vratila na razinu iz 2025. U 2028. pad bi bio nastavljen, ali za oko osam posto.

Za cijene prehrambenih sirovina Svjetska banka vidi ovogodišnji rast na iznad 10 posto te u 2027. za nešto više od sedam posto.

“U nepovoljnijem scenariju, koji uključuje iznimno snažan fenomen El niño, nove poremećaje u isporukama žitarica preko Crnog mora, eskalaciju sukoba na Bliskom istoku i još veća oštećenja na ruskoj naftnoj infrastrukturi, cijene hrane mogle bi biti 12 posto više no što se očekuje”,  upozorava Svjetska banka.

Ističu da bi takav bi razvoj događaja mogao izazvati prehrambenu krizu sličnu onoj s početka 2010-ih kada je još četrdesetak milijuna ljudi gurnuto u ekstremno siromaštvo.

Prognoza za 2028. je godišnji pad cijena hrane za 5,2 posto.

“Rast cijena energije i poremećaji u trgovini potiču inflaciju, ugrožavaju opskrbu hranom i usporavaju gospodarski rast”, izjavio je zamjenik glavnog ekonomista Svjetske banke Ayhan Kose.

Metali bi ove godine mogli poskupjeti 25 posto i dosegnuti rekordne razine. Aluminij, bakar i kositar pritom bi mogli biti skuplji zbog ograničene ponude i veće potražnje na koju utječu ulaganja u obnovljive izvore energije, električna vozila i podatkovne centre, prenos Hina.

Cijene plemenitih metala trebale bi ove godine porasti 40 posto zbog pojačane potražnje za sigurnim ulaganjem u uvjetima geopolitičke neizvjesnosti, dok se iduće godine očekuje njihovo smirivanje.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari

Želite u Googleu vidjeti više aktualnih vijesti s portala financije.hr?

Dodajte financije.hr među svoje omiljene izvore u Googleu. Tako ćete naše aktualne vijesti češće viđati u Google pretrazi i Google Discoveru.

Brže nas pronađite u pretrazi
Više naših vijesti u Google Discoveru
Budite u tijeku s najnovijim informacijama