Američka središnja banka Federal Reserve zadržala je referentne kamatne stope u rasponu od 3,75 do četiri posto, unatoč ubrzavanju inflacije i rastu cijena goriva povezanom s ratom s Iranom.
Odluka dolazi nekoliko dana prije američkih međuizbora, u trenutku kada skuplja energija i snažna ulaganja u umjetnu inteligenciju dodatno utječu na inflacijske pritiske u najvećem svjetskom gospodarstvu.
Savezni odbor za otvoreno tržište (FOMC) odluku je donio s deset glasova za zadržavanje kamata i dva protiv. Guvernerka Lisa Cook i predsjednica ogranka Feda u Clevelandu Beth Hammack zalagale su se za povećanje od 0,25 postotnih bodova.
U priopćenju nakon sastanka dužnosnici su poručili da će im dodatni gospodarski podaci pomoći u određivanju odgovarajuće monetarne politike kako bi se inflacija pravodobno vratila prema cilju od dva posto.
Odluka je bila očekivana, ali tržište sve više računa na novo povećanje kamata već u prosincu, jer rast cijena energije i širenje inflacijskih pritisaka otežavaju popuštanje monetarne politike.
Inflacija i skuplja energija ograničavaju prostor za smanjenje kamata
Rast cijena benzina i dizela povezan s ratom s Iranom dodatno opterećuje američko gospodarstvo, dok snažna ulaganja u umjetnu inteligenciju potiču gospodarsku aktivnost i pridonose inflacijskim pritiscima.
Pokazatelj osobne potrošnje i izdataka (PCE), koji Fed koristi kao glavno mjerilo inflacije, iznosio je 3,4 posto. Objavu novih podataka za rujan tržište je očekivalo u četvrtak, a ulagači su pratili hoće li pokazatelj potvrditi daljnje ubrzavanje rasta cijena.
Predsjednik Feda Kevin Warsh poručio je da središnja banka neće prihvatiti dugotrajnu inflaciju iznad ciljanih razina. Istodobno je priznao da stabilnost cijena još nije postignuta, iako je ocijenio da je u kratkom razdoblju ostvaren određeni napredak.
Warsh je također istaknuo da su rast troškova zaduživanja i odluke monetarne politike već pooštrili financijske uvjete za kućanstva i poduzeća. Ipak, nije ih želio opisati kao pretjerano restriktivne.
Odluka Feda donesena je i u politički osjetljivom trenutku, neposredno prije međuizbora koji će odlučiti o kontroli nad Kongresom. Iako je Warsh naglasio da politika ne utječe na odluke središnje banke, dio ekonomista smatra da je tajming mogao otežati donošenje odluke o novom povećanju kamata.
Tržišta sve više očekuju povećanje kamata u prosincu
Reakcija financijskih tržišta na odluku bila je relativno ograničena, ali očekivanja za prosinac promijenila su se. Prinos na dvogodišnje američke državne obveznice, osjetljiv na kratkoročna kretanja kamatnih stopa, pao je za četiri bazna boda, na 4,7 posto.
Istodobno je tržišno implicirana vjerojatnost povećanja kamata na sljedećem sastanku u prosincu porasla na 85 posto, u odnosu na 78 posto dan ranije, prema podacima CME Groupa temeljenima na terminskim ugovorima na federalne fondove.
Kay Haigh, globalna voditeljica odjela za obveznice u Goldman Sachs Asset Managementu, izjavila je da očekuje nastavak povećanja kamata u prosincu.
Pročitajte još:
Warsh je ujedno najavio promjenu kalendara monetarnih odluka. Fed će i dalje održavati osam sastanaka godišnje, ali će o kamatnim stopama glasovati na samo sedam sastanaka u 2027. i šest u 2028. godini. Preostali sastanci bit će posvećeni širim strateškim raspravama o monetarnoj politici.
Za tržišta je ključno pitanje koliko će dugo Fed morati zadržavati restriktivnu politiku ili ponovno podizati kamate kako bi obuzdao inflaciju. Skuplja energija, snažna gospodarska aktivnost i rast ulaganja u AI smanjuju prostor za brzo ublažavanje monetarne politike, što bi moglo značiti dulje razdoblje viših troškova financiranja za američka kućanstva i kompanije.
