Svaka treća boca vina u Hrvatskoj dolazi iz uvoza

Svaka treća boca vina na policama trgovina u Hrvatskoj dolazi iz uvoza, dok se domaći vinogradarski resursi nastavljaju smanjivati. Istodobno, izvoz pokazuje da hrvatska vina imaju kvalitetu i konkurentnost, ali sektor sve teže prati rast potrošnje i pritisak stranih proizvođača.

Poručeno je to na trećoj stručnoj konferenciji Cro-Vin, održanoj u organizaciji Hrvatskog vinogradarsko-vinarskog društva, Agronomskog fakulteta i Gospodarskog lista.

Voditelj Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Darko Cenbauer upozorio je da je pad proizvodnih resursa trenutačno najveći izazov domaćeg vinogradarstva. Prema njegovim riječima, stalno smanjenje površina pod vinogradima zahtijeva zajedničko djelovanje svih uključenih u sektor.

Rješenje vidi prije svega u potporama, koje se već provode na razini države i resornog ministarstva, ali i u jačoj zaštiti domaće proizvodnje u odnosu na uvoz.

“Možda i najbitnija stvar je da svatko krene sam od sebe i odluči se za kupovinu hrvatskog vina. Samim time pomoći ćemo oporavku ovog sektora”, rekao je Cenbauer.

Govoreći o novim tehnologijama, istaknuo je da su one za mnoge proizvođače financijski zahtjevne, osobito zato što oko 98 posto domaćih vinogradara i vinara čine mali proizvođači. Zato smatra da bi se mali proizvođači trebali više okrenuti natječajima i fondovima kako bi osigurali sredstva za ulaganja i zadržali tržišnu poziciju.

Predstavnica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore Žaklina Jurišić također je upozorila na pad proizvodnje vina i rast uvoza. Hrvatska je, kaže, izložena snažnoj konkurenciji na europskom tržištu, no i dalje ima važne prednosti: četiri vinske regije, velik broj autohtonih sorti i vrhunska vina.

Jurišić je naglasila da izvoz potvrđuje konkurentnost hrvatskih vina, ali i da je potrebna sustavna promocija na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Prema njezinim riječima, uvoz raste i zato što Hrvatska nije samodostatna u proizvodnji vina. Stupanj samodostatnosti iznosi oko 70 posto, što znači da domaća proizvodnja ne može pokriti ukupnu potrošnju.

Dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu Aleksandar Mešić upozorio je na dodatne izazove za vinogradare i vinare, uključujući klimatske promjene, pojavu novih štetnih organizama i administrativne prepreke.

Ocijenio je da će se vinogradarstvo u budućnosti sve više oslanjati na robotiku, koja će postupno zamjenjivati težak fizički rad u vinogradima, iako će čovjek i dalje ostati u središtu proizvodnje.

Zbog klimatskih promjena, dodao je, sortiment će se morati prilagođavati novim uvjetima vegetacijske sezone. Upozorio je i na potrebu krčenja starih, zapuštenih i napuštenih vinograda, jer oni često postaju izvor zaraze za komercijalne proizvođače.