Na Vijeću Europske unije za poljoprivredu i ribarstvo (AGRIFISH) u Luxemburgu Hrvatska je u raspravi o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) zagovarala stav o ključnoj ulozi potpore dohotku i malim proizvođačima kojima nije poljoprivreda osnovna djelatnost, izvijestili su iz Ministarstva.
Na sastanku, na kojem je u ponedjeljak sudjelovao potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, pored redovne točke o stanju na tržištima poljoprivrednih proizvoda, ministri su razmijenili mišljenja i o pojedinim aspektima prijedloga za budući zakonski okvir ZPP-a 2028-2034.
Hrvatska je, dodaje se u priopćenju, ponovila svoj poznati stav o ključnoj ulozi potpore dohotku i svrstala se u skupinu država članica koje zagovaraju usmjeravanje prema subjektima kojima je poljoprivreda glavnih izvor prihoda.
“Ne treba isključiti niti male proizvođače kojima poljoprivreda nije osnovna djelatnost, jer i oni pridonose proizvodnji hrane i ruralnom razvoju te za njih treba osigurati odgovarajući pojednostavljeni model potpore”, istaknuo je Vlajčić.
Hrvatska delegacija založila se i za što veću razinu dobrovoljnosti u predloženom okviru, uključujući i pitanja ograničavanja visine potpore i degresivnosti isplata.
Povjerenik Europske komisije za poljoprivredu i hranu Christophe Hansen, u okviru analize stanja na tržištu najavio je skoru objavu Akcijskog plana za gnojiva, koji bi trebao sadržavati srednjoročne i dugoročne mjere za jačanje održivosti sektora, ali i financijski paket za brzu stabilizaciju trenutačne situacije.
Vlajčić je pozdravio tu najavu EK te ukazao na kontinuirani rast troškova proizvodnje i poljoprivrednih inputa u posljednjih nekoliko godina, što neizostavno utječe na rast cijena prehrambenih proizvoda u maloprodaji. Također, upoznao je Vijeće s trenutačnim stanjem u sektorima ratarstva i stočarstva, s posebnim naglaskom na mliječni sektor i sektor goveđeg mesa.
Pročitajte još:
Ministri su raspravljali i o strateškoj važnosti poljoprivrede za održivo upravljanje šumama, prenosi Hina. U 2025. godini je u EU izgorjelo više od milijun hektara šumskog područja, što je povijesni maksimum. Uz predstavljanje dosadašnjih postignuća u tom području, Hrvatska je predložila razvijanje namjenskog dugoročnog modela financiranja prevencije šumskih požara, usmjerenog na konkretne terenske mjere te uz jaču integraciju svih dostupnih sredstava i poticanje korištenja privatnih ulaganja.
U nastavku sastanka njemačka delegacija predstavila je inicijativu za smanjenje administrativnog opterećenja za korisnike sredstava za zaštitu bilja, što je Hrvatska podržala, a Latvija i Finska su zajednički ukazale na važnu ulogu treseta u postizanju cilja prehrambene sigurnosti u EU.
