Što će raditi ljudi kada kompanije budu imale tisuću AI agenata na jednog zaposlenika?

Umjetna inteligencija, ilustracija, Foto: Zach M/Unsplash
Umjetna inteligencija, ilustracija, Foto: Zach M/Unsplash

Kompanija koja danas zapošljava 500 ljudi za deset godina možda će moći ostvarivati jednak ili veći prihod s pedesetak zaposlenika i nekoliko tisuća AI agenata. 

Takav scenarij još je daleko od poslovne svakodnevice, ali otvara pitanje koje nadilazi tehnološku industriju. Ako umjetna inteligencija preuzme velik dio operativnih poslova, kako će izgledati kompanije, što će određivati njihovu vrijednost i kakva će biti uloga zaposlenika?

Dosadašnja digitalizacija uglavnom je povećavala učinkovitost ljudi. Računovodstveni programi ubrzali su obradu dokumenata, CRM sustavi organizirali prodaju, a poslovna analitika olakšala donošenje odluka. Zaposlenik je i dalje upravljao procesom. Razvoj AI agenata mogao bi promijeniti upravo taj odnos.

Za razliku od klasičnih softverskih alata, AI agenti mogu izvršavati niz povezanih zadataka, pristupati poslovnim sustavima, analizirati informacije i predlagati ili provoditi odluke unutar dodijeljenih ovlasti. Jedan može pratiti naplatu potraživanja, drugi upravljati zalihama, a treći pregovarati o uvjetima nabave. Njihov rad pritom ne mora završavati istekom radnog vremena.

Kompanija kao mreža digitalnih izvršitelja

Takav razvoj mijenja i važnost poslovnih podataka. Databricks, jedna od istaknutih kompanija u području podatkovne infrastrukture i umjetne inteligencije, primjer je tehnološkog sektora koji gradi temelje za povezivanje podataka i AI sustava.

Današnje kompanije imaju sustave koji bilježe transakcije, ugovore, zalihe i financijske rezultate. No što se događa kada stotine agenata svakodnevno donose tisuće odluka? Netko mora evidentirati zašto je odobren popust, promijenjena cijena ili odabran dobavljač.

Zato bi poslovna infrastruktura budućnosti mogla uključivati i institucionalnu memoriju umjetne inteligencije. Sustav koji ne bilježi samo što se dogodilo, nego i na temelju kojih informacija, pravila i ovlasti je odluka donesena.

Takva evidencija postaje važna za nadzor, odgovornost i sprječavanje međusobno proturječnih odluka agenata.

Zaposlenici u uredu, ilustracija, Foto: Israel Andrade/Unsplash
Zaposlenici u uredu, ilustracija, Foto: Israel Andrade/Unsplash

Što će značiti produktivnost zaposlenika?

Jedna od najvećih ekonomskih posljedica mogla bi biti promjena odnosa između prihoda i zaposlenosti.

Prihod po zaposleniku danas je čest pokazatelj produktivnosti. Kompanija koja ostvaruje milijun eura prihoda s deset zaposlenika naizgled je produktivnija od one kojoj za jednak prihod treba pedeset ljudi. Međutim, što ako prva koristi tisuće AI agenata, a druga većinu poslova obavlja ljudskim radom?

U takvim okolnostima broj zaposlenika sve manje govori o ukupnim resursima potrebnima za poslovanje. Troškovi računalne infrastrukture, korištenja modela, podataka i nadzora postaju dio nove strukture proizvodnje.

Mijenja se i logika rasta. Dosad je širenje poslovanja često zahtijevalo nova zapošljavanja, dodatne organizacijske razine i veće administrativne kapacitete. AI agenti mogli bi omogućiti rast bez proporcionalnog povećanja radne snage.

To bi posebno moglo pogodovati manjim kompanijama. Poduzetnik s deset zaposlenika mogao bi raspolagati analitičkim, prodajnim i administrativnim kapacitetima koji su donedavno bili dostupni znatno većim organizacijama.

Vrijednost kompanije više neće biti u broju ljudi

Ako operativni rad postane dostupniji i jeftiniji, konkurentska prednost sve će više ovisiti o onome što se ne može jednostavno automatizirati.

Vlastiti podaci, pristup kupcima, prepoznatljiv brend, kapital i povjerenje mogli bi dobiti dodatnu vrijednost. Istodobno bi kompanije čija se konkurentnost temelji prvenstveno na velikom broju zaposlenika koji obavljaju ponavljajuće digitalne zadatke mogle biti izložene snažnijem pritisku.

Promijeniti bi se mogli i modeli naplate poslovnog softvera. Umjesto broja korisničkih licenci, sve veću važnost mogli bi imati broj izvršenih zadataka, količina obrađenih podataka i ostvareni poslovni rezultati.

Neuronska mreža, ilustracija, Foto: Growtika/Unsplash
Neuronska mreža, ilustracija, Foto: Growtika/Unsplash

A što će raditi ljudi?

Najveća nepoznanica ostaje tržište rada. Ako agenti preuzmu dio analize, administracije i koordinacije, zaposlenici će se više usmjeravati na određivanje ciljeva, raspodjelu kapitala, nadzor sustava, razvoj odnosa i rješavanje složenih problema.

No takva promjena neće automatski svima donijeti kvalitetnije poslove. Dio zanimanja mogao bi nestajati brže nego što nastaju nova, dok bi koristi od povećane produktivnosti mogle biti neravnomjerno raspoređene.

Pritom AI agenti nisu besplatna ni nepogrešiva radna snaga. Njihove odluke zahtijevaju kontrolu, a pogreške mogu proizvesti stvarne financijske i pravne posljedice.

Industrijska revolucija omogućila je radniku da uz pomoć strojeva proizvodi više. Revolucija AI agenata mogla bi omogućiti kompanijama da rastu bez usporedivog povećanja broja zaposlenih.

Upravo će zato jedno od ključnih ekonomskih pitanja sljedećeg desetljeća biti kako će se vrijednost koju stvaraju ljudi i umjetna inteligencija raspodijeliti između vlasnika kapitala, zaposlenika i društva.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari

Želite u Googleu vidjeti više aktualnih vijesti s portala financije.hr?

Dodajte financije.hr među svoje omiljene izvore u Googleu. Tako ćete naše aktualne vijesti češće viđati u Google pretrazi i Google Discoveru.

Brže nas pronađite u pretrazi
Više naših vijesti u Google Discoveru
Budite u tijeku s najnovijim informacijama