Sberbank: Pogoršava se kreditni portfelj ruskih banaka, ali bankovne krize neće biti

https://commons.wikimedia.org/wiki/File:%D0%A1%D0%B1%D0%B5%D1%80%D0%B1%D0%B0%D0%BD%D0%BA_(%D0%A2%D1%8E%D0%BC%D0%B5%D0%BD%D1%8C).jpg
Sberbank, Rusija Foto: Wikimedia Commons/Andrej Nikitin

Rusko gospodarstvo suočilo se sa sistemskim izazovima koji vode pogoršanju kreditnog portfelja ruskih banaka, ustvrdio je prvi zamjenik glavnog izvršnog direktora Sberbanka Aleksander Vedjahin.

Unatoč tim teškoćama s kojima se nosi i najveća ruska banka Vedjahin smatra da izazovi nisu nepremostivi te da neće dovesti do bankovne krize. On je istaknuo otpisivanje kapaciteta i neplanirane popravke kao ključne faktore u ovoj godini. Te izraze koriste ruski dužnosnici kada se žele referirati na ukrajinske napade dronovima na rafinerije, luke i skladišta.

“Teško je procijeniti razmjer toga. Srećom, puno toga se oporavlja, to nisu nepopravljivi gubici. Naša je industrija naučila brzo se oporavljati, no postoji ipak određena ozbiljna šteta”, napomenuo je za Reuters Vedjahin.

Po njegovim riječima, doći će do promjene u kvaliteti kreditnog portfelja kako kod Sberbanka tako i kod drugih banaka u posljednjem kvartalu ove i na početku iduće godine.

“Definitivno će porasti količina neprihodujućih kredita, prvenstveno kod malih i srednjih tvrtki, no i kod onih velikih”, ustvrdio je.

Sberbank procjenjuje da će rusko gospodarstvo rasti 1,4 posto u 2027. nakon za ovu godinu očekivanih 0,6 posto. Vrijednost rublja bi pala za 10 posto u odnosu na američki dolar na 90,70 rubalja, a referentna kamatna stopa bi se trebala smanjiti za dva postotna boda na 12 posto do kraja 2027.

Vedjahin navodi da povjerenje koje ima Sberbank da neće doći do bankovne krize proizlazi iz vrlo konzervativnog pristupa središnje banke regulaciji i alokaciji bankovnog kapitala.

“Neće biti sistemske krize. Pogoršanje stanja i kriza su dvije različite stvari. Ruski bankovni sustav je vrlo otporan”, poručio je visoki dužnosnik Sberbanka.

Ta banka očekuje da će rast korporativnog kreditiranja u 2027. ubrzati na 11 posto s 9,4 posto ove godine, a kreditiranje građana će iznositi sedam posto nakon očekivanih 5,7 posto u 2026.

Vedjahin dodaje da državna potrošnja i natjecanje za kredite tvrtki s kojima poslove sklapa država stoje u znatnoj mjeri iza nastavka kreditnog rasta. On najavljuje i da će stanka u investicijskom ciklusu zbog visokih kamatnih stopa prestati do kraja iduće godine.

Po njegovim riječima, najproblematičniji dijelovi gospodarstva su rudarenje ugljena, građevina i proizvodnja građevnog materijala te izvozno orijentirana metalska industrija.

Sberbank procjenjuje da će prodaja novoizgrađenih stambenih objekata ove godine pasti za 10 do 15 posto, a iduće godine neće biti rasta.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari

Želite u Googleu vidjeti više aktualnih vijesti s portala financije.hr?

Dodajte financije.hr među svoje omiljene izvore u Googleu. Tako ćete naše aktualne vijesti češće viđati u Google pretrazi i Google Discoveru.

Brže nas pronađite u pretrazi
Više naših vijesti u Google Discoveru
Budite u tijeku s najnovijim informacijama