Ruske vlasti tvrde da je gospodarstvo zemlje i dalje snažno i stabilno unatoč dosad nezabilježenom vanjskom pritisku, no smjena jednog od najpoznatijih državnih ekonomista pokazala je koliko se službeni optimizam razlikuje od procjena dijela stručnjaka unutar samog sustava.
Andrei Klepach, bivši zamjenik ministra gospodarstva i donedavni glavni ekonomist ruske državne razvojne banke VEB, smijenjen je u nedjelju nakon što su ruski mediji ponovno prenijeli njegove ranije izjave prema kojima Rusija ne može pobijediti u dugotrajnom ratu iscrpljivanja s Ukrajinom te bi se mogla suočiti s ozbiljnom socijalnom krizom.
Prema ruskom neovisnom mediju The Bell, koji djeluje u egzilu, Klepachova smjena bila je izravno povezana s njegovom ekonomskom analizom. CNBC navodi da tu tvrdnju nije mogao neovisno potvrditi.
Klepach upozorio da Rusiji rastu troškovi rata
Klepach je u svibnju, u obraćanju drugim ekonomistima, upozorio da Rusija ne može dobiti dugotrajno natjecanje u iscrpljivanju.
Prema njegovoj procjeni, očekivanje da će se protivnička strana jednostavno urušiti nije se ostvarilo, dok se ruski troškovi nastavljaju povećavati.
Klepach pritom nije predvidio gospodarski kolaps Rusije, ali je upozorio da bi zemlja mogla završiti u ozbiljnoj socijalnoj krizi te da će se njezin razvojni zaostatak u odnosu na druge zemlje povećavati.
Njegove izjave posebno su odjeknule jer ne dolaze od oporbenog ekonomista izvan Rusije, nego od čovjeka koji je godinama zauzimao visoke funkcije unutar državnog gospodarskog sustava.
Moskva tvrdi da sankcije nisu ostvarile cilj
Ruski državni dužnosnici istodobno odbacuju tvrdnje da je gospodarstvo ozbiljno ugroženo.
Rusko veleposlanstvo u Ujedinjenom Kraljevstvu poručilo je CNBC-u da je fiskalna pozicija zemlje i dalje znatno snažnija od one u brojnim zapadnim gospodarstvima.
Kao argument navelo je ruski vanjski javni dug od približno 57 milijardi dolara, tvrdeći da je to manje od iznosa koji pojedine velike zapadne zemlje troše samo na servisiranje vlastitih dugova.
Iz veleposlanstva tvrde i da pokušaji gospodarskog slabljenja Rusije sankcijama nisu ostvarili očekivani rezultat te da je Zapad također platio značajnu ekonomsku cijenu kroz poremećene lance opskrbe te više cijene energije i sirovina.
Ratna ekonomija još raste, ali iza brojki se gomilaju problemi
Rusko gospodarstvo dosad je pokazalo veću otpornost nego što su mnogi analitičari očekivali nakon početka pune invazije na Ukrajinu 2022.
Najnoviji pokazatelji i dalje upućuju na blag gospodarski rast, ali ekonomisti upozoravaju da agregatne brojke skrivaju sve izraženije strukturne probleme.
Velik dio aktivnosti oslanja se na vojnu i državnu potrošnju, dok vlasti koriste više poreze i subvencionirano bankovno kreditiranje kako bi održale investicije i proizvodnju.
Takav model može podizati BDP, ali ne mora istodobno značiti poboljšanje životnog standarda građana ili povećanje produktivnosti civilnog gospodarstva.
Najbolji ruski ekonomisti sve zabrinutiji
Klepachova procjena privukla je pozornost i zapadnih stručnjaka za Rusiju.
Švedski ekonomist Anders Åslund ocijenio je da njegova smjena nije iznenađujuća te naglasio da je Klepach zaključio kako Rusija ne može pobijediti u ratu iscrpljivanja i da zemlji prijeti ozbiljna društvena kriza.
Nigel Gould-Davies iz International Institute for Strategic Studies opisao je Klepacha kao vrlo sposobnog ekonomista te poručio da su upravo neki od najboljih ekonomskih stručnjaka u Rusiji među najzabrinutijima zbog smjera u kojem se gospodarstvo kreće.
Ukrajinski napadi dodatno povećavaju pritisak
Ruska ratna ekonomija posljednjih je tjedana pod dodatnim pritiskom zbog ukrajinskih napada dronovima velikog dometa na energetsku i logističku infrastrukturu.
Među ciljevima su rafinerije nafte i skladišni kapaciteti, što može povećavati troškove proizvodnje i distribucije te otežavati funkcioniranje dijelova energetskog sektora.
Takvi napadi posebno su važni jer prihodi od izvoza energenata ostaju jedan od ključnih izvora prihoda ruske države.
Službeni optimizam sve teže skriva dugoročne rizike
Četiri i pol godine nakon početka rata, glavno pitanje više nije može li rusko gospodarstvo izdržati početni udar sankcija, nego koliko dugo može održavati sadašnji model bez ozbiljnijih posljedica.
Visoka vojna potrošnja može kratkoročno održavati proizvodnju i zaposlenost, ali istodobno izvlači radnu snagu i kapital iz civilnih sektora, povećava fiskalni pritisak i produbljuje ovisnost gospodarstva o državi.
Pročitajte još:
Klepachova smjena zato je postala simbol šireg sukoba između službene poruke Kremlja da je rusko gospodarstvo otporno i procjena dijela ekonomista da se iza relativno stabilnih makroekonomskih brojki gomilaju sve ozbiljniji dugoročni problemi.
Rusija zasad nije doživjela gospodarski slom koji su neki očekivali nakon 2022. godine. No pitanje koje sada postavljaju i pojedini ekonomisti iz samog državnog sustava jest koliko će cijena održavanja ratne ekonomije rasti ako se sukob nastavi još godinama.














Jedan odgovor
Za Ruse nema zime