Šaravanja: HGK pozitivno gleda na uvođenje poreza na nekretnine

Na uvođenje poreza na nekretnine gledamo pozitivno jer stvara uvjete za ravnomjernije oporezivanje svih vidova ekonomskih aktivnosti, rekao je Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore (HGK).

„Vjerujemo da je ovo tek prvi korak u izgradnji poreznog sustava gdje će se nekretnine oporezivati po vrijednosti, a ne po veličini odnosno četvornim metrima. Za takav će sustav trebati dosljedno graditi administrativne kapacitete i procedure koje će na pravedan i vjerodostojan način redovno procjenjivati vrijednost svih nekretnina, odnosno definirati poreznu bazu. S vremenom, ostvari li porez na nekretnine željene učinke, moći ćemo se nadati nižim stopama oporezivanja rada, odnosno doprinosima”, kaže Šaravanja.  

Šaravanja ističe i da u HGK kao glavni izazov vide povećanje prihoda na lokalnoj razini s obzirom na to da porez na dohodak ostaje lokalnoj i regionalnoj upravi, odnosno, imaju li adekvatne administrativne kapacitete za planiranje i provedbu razvojnih projekata.

“Drugi izazov vezan je uz ulogu države u osiguranju uvjeta da se dodatni prihodi utroše u ostvarenje prijeko potrebnih ciljeva, poput priuštivog stanovanja za mlade obitelji. Važno je da se konačno krenulo u oporezivanje nekretnina, što je sastavni dio svih poreznih sustava država razvijenoga svijeta”, istaknuo je Šaravanja, komentirajući novi set poreznih zakona, koje je Vlada RH predstavila početkom tjedna.

Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu HGK, u sklopu kojeg djeluje Udruženje poslovanja nekretninama HGK, ocijenila je da uvođenje poreza na nekretnine može polučiti povećanjem ponude na tržištu uslijed pritiska na vlasnike praznih stambenih jedinica da ih stave na tržište.

„No, mehanizam tržišta nekretnina je podložan i drugim utjecajima te je rano govoriti hoće li i u kojoj mjeri uvođenje poreza dinamizirati tržište te polučiti željenim efektom smanjenja cijena”, rekla je Bogović.

Ističe da se velika odgovornost za primjenu ovog poreza stavlja na općine i gradove, koji moraju uzeti u obzir veliki broj kriterija kod procjene.

„Naime, dvije nekretnine koje se nalaze jedna pored druge ne moraju nužno imati istu vrijednost i plaćati isti porez. Stoga je potrebno ostaviti prostora za unaprjeđenje ovog modela u narednom periodu”, kaže Bogović.

S obzirom na neujednačenost poreznog opterećenja dugoročnog i kratkoročnog najma, u HGK smatraju da je pozitivan smjer ujednačavanje poreznog opterećenja uz utvrđivanje paušalnog iznosa poreza prema stupnju turističke razvijenosti kako bi se otvorio prostor za najam s ciljem rješavanja stambenog pitanja.

Članice Udruženja poslovanja nekretninama HGK ističu da je koncept tek predstavljen te da dublja analiza nije moguća bez cjelokupnog teksta zakona, a ističu i potrebu pomnog praćenja efekata nakon što stupi na snagu.