Desetak kineskih kompanija dobilo je američko odobrenje za kupnju Nvidijina čipa H200, jednog od najnaprednijih čipova za umjetnu inteligenciju, no isporuke zasad nisu realizirane, izvijestio je Reuters pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom.
Prema navodima Reutersa, američko Ministarstvo trgovine izdalo je dozvole za kupnju čipova H200 za oko deset kineskih kompanija, među kojima su Alibaba, Tencent, ByteDance i JD.com. Odobrenja su navodno dobili i pojedini distributeri, uključujući Lenovo i Foxconn.
Svaka kompanija koja je dobila dozvolu može, prema uvjetima američkih odobrenja, kupiti do 75 tisuća čipova, bilo izravno od Nvidije ili preko ovlaštenih posrednika. Lenovo je za Reuters potvrdio da je među kompanijama koje su dobile dozvolu za prodaju H200 čipova u Kini u okviru Nvidijine izvozne dozvole. Nvidia, Alibaba, Tencent, ByteDance, JD.com i Foxconn nisu komentirali navode.
Vijest dolazi uoči planiranog sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga u Pekingu. Izvršni direktor Nvidije Jensen Huang, koji izvorno nije bio na popisu delegacije Bijele kuće, pridružio se putovanju nakon Trumpova poziva, što je dodatno potaknulo očekivanja da bi se prodaja naprednih AI čipova Kini mogla odblokirati.
Prije pooštravanja američkih izvoznih ograničenja, Nvidia je imala gotovo dominantan položaj na kineskom tržištu naprednih AI čipova, s udjelom od oko 95 posto. Kina je u jednom trenutku činila 13 posto prihoda kompanije, a Huang je ranije procijenio da bi kinesko tržište čipova za umjetnu inteligenciju ove godine moglo vrijediti 50 milijardi dolara.
Ipak, američko odobrenje nije bilo dovoljno da se isporuke pokrenu. Prema jednom Reutersovu izvoru, kineske kompanije zasad se suzdržavaju od sklapanja poslova nakon signala iz Pekinga. Kineske vlasti navodno oklijevaju s izdavanjem vlastitih dozvola za kupnju jer strahuju da bi oslanjanje na Nvidijine čipove moglo usporiti razvoj domaće AI industrije.
To posebno koristi kineskim konkurentima poput Huaweija, koji sve više pokušava zauzeti prostor otvoren američkim ograničenjima. Iako kineski AI čipovi i dalje tehnološki zaostaju za Nvidijinima, domaće kompanije sve češće ističu korištenje kineskih rješenja, uključujući čipove koje razvija Huawei.
Huang je više puta upozorio da američke izvozne kontrole potkopavaju Nvidijin položaj u Kini. Prema njegovoj ocjeni, udio kompanije na kineskom tržištu AI procesora praktički je sveden na minimum.
Prodaja H200 čipova Kini i dalje je politički osjetljiva. Američka pravila od kineskih kupaca traže dokaz da imaju dovoljno snažne sigurnosne procedure i da čipove neće koristiti u vojne svrhe. Nvidia mora potvrditi i da ima dovoljno zaliha u SAD-u. Trumpova administracija s kompanijom je dogovorila i da SAD prima 25 posto prihoda od prodaje čipova u Kini.
S druge strane, Kina pooštrava kontrolu nad strateškim tehnološkim lancima. Prema Reutersovu izvoru, nove uredbe kineskog državnog vijeća o sigurnosti opskrbnih lanaca potaknule su vlasti da dodatno traže i smanjuju ovisnost o stranim dobavljačima u ključnim tehnologijama.
Kašnjenje isporuka pozdravljaju tvrdolinijaši u Washingtonu, koji se protive prodaji naprednih AI čipova Kini. Chris McGuire iz Vijeća za vanjske poslove ocijenio je da svaki dogovor koji Nvidiji omogućuje veću prodaju u Kini znači manje čipova za američke kompanije i slabljenje američke prednosti u umjetnoj inteligenciji.
Pročitajte još:
“Svaki dogovor koji Nvidiji omogućuje prodaju većeg broja čipova u Kini znači manje Nvidijinih čipova za američke kompanije i smanjuje američku prednost pred Kinom u sektoru AI-ja”, rekao je McGuire.
Slučaj Nvidije tako pokazuje koliko su napredni čipovi postali središnja točka američko-kineskog tehnološkog sukoba. Za Nvidiju je Kina golemo tržište koje ne želi izgubiti. Za Washington je riječ o pitanju tehnološke i sigurnosne prednosti. Za Peking, pak, svaka američka dozvola istodobno je prilika za pristup vrhunskoj tehnologiji i podsjetnik na ovisnost koju želi smanjiti.
