Propisi o smanjenju emisija stakleničkih plinova stvaraju nove probleme hrvatskim brodarima

Napadi na brodove koji plove Crvenim morem i Sueskim kanalom već mjesecima predstavljaju “značajan međunarodni problem” zbog kojeg se sve više brodara odlučuje za promjenu rute, što će, pak, rezultirati višim cijenama proizvoda.

Preusmjeravanje brodova preko Rta dobre nade utjecalo je i na hrvatske brodare, no to nije jedini izazov s kojim se susreću. Sve veći problem predstavlja i inicijativa Europske unije koja je za cijelo europsko gospodarstvo odredila vrlo ambiciozne ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova.

Cilj je, naime, da do 2050. godine Europa postane prvim klimatski neutralnim kontinentom na svijetu. Iz tog razloga, od svakog se sektora prometa očekuje određeni doprinos, što je u slučaju onog pomorskog rezultiralo nizom zakonodavnih izmjena obuhvaćenih paketom EU propisa pod nazivom “Fit for 55”.

“Brodari već prate i izrađuju razne izvještaje o stakleničkim plinovima koje proizvode, a od 1. siječnja uključeni su i u EU ETS sustav u okviru kojeg će trgovati emisijama, odnosno kupovati i na račun u Registru Unije svake godine polagati broj emisijskih jedinica ekvivalentan proizvedenim tonama CO2”, pojašnjavaju za Financije.hr iz Hrvatske udruge brodara Mare Nostrum.

Europska unija želi potaknuti povećanje upotrebe obnovljivih i niskougljičnih goriva, te zamjenskih izvora energije u pomorskom prometu u cijeloj EU, s krajnjim ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova i sprečavanja negativnih efekata daljnjih klimatskih promjena.

Takva zelena tranzicija je hvale vrijedna, ističu iz Mare Nostruma, ali podrazumijeva ogromne investicije u flotama brodara te izmjene u procesima poslovanja, unatoč tome što adekvatne tehnologije za sve navedeno još uvijek nisu u potpunosti definirane, zakonodavni okvir je nepotpun, a infrastruktura velikim dijelom nepripremljena.

“Slijedom navedenog, najveći izazov koji predstoji pred hrvatskim, ali i cijelim europskim brodarskim sektorom jest kako u takvim uvjetima sačuvati konkurentnost pred trećim državama koje nisu uključene u ovaj proces tranzicije ka zelenom brodarstvu i nultim stopama emisija stakleničkih plinova, a istovremeno ispuniti sve navedene EU obveze. Mare Nostrum će, stoga, zagovarati da se dio od novca prikupljenog kroz trgovinu emisijskim jedinicama vrati u brodarski sektor te usmjeri na financiranje ozelenjivanja flote”, upozorili su.

Inače, Mare Nostrum je dobrovoljna i neovisna udruga brodara koja štiti i promiče prava i interese svojih članica pred nadležnim tijelima državne uprave, lokalne i regionalne samouprave te drugim tijelima javne vlasti kako na nacionalnoj, tako i na europskoj te međunarodnoj razini, zalažući se, među ostalim, za stvaranje konkurentnih uvjeta poslovanja brodara i širenje svijesti o značaju brodarstva za ukupno gospodarstvo.

Osnovani su još u veljači 1991. godine pod nazivom Mare Nostrum – Hrvatsko pomorsko brodarsko društvo s ograničenom odgovornošću, nakon čega su 2000. preoblikovani u udrugu poslodavaca.

Danas broje 10 članica, među kojima se nalaze najveća brodarska društva iz Hrvatske koja zapošljavaju preko 3.000 pomoraca. Članice udruge raspolažu flotom od 106 brodova, od čega 43 trajekta, sedam putničkih brodova i 18 katamarana koji većinom plove u nacionalnoj plovidbi te svakodnevno povezuju hrvatske otoke sa kopnom i međusobno.

Pomorskim i obalnim prijevozom putnika u Hrvatskoj se, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, bave 1.544 tvrtke. U 2022. godini njihovi ukupni prihodi iznosili su 306,9 milijuna, a ukupna dobit 18,1 milijun eura.

Podaci CompanyWalla otkrivaju i da je u 2022. najbolje poslovala riječka Jadrolinija koja je imala prihode od 160,7 milijuna eura, dok je dobit prije oporezivanja iznosila 4,3 milijuna eura.

Slijede Trogir-Maritime, čija je dobit prije oporezivanja iste godine bila 2,06 milijuna eura, a prihodi 2,07 milijuna, te Rapska plovidba 1,3 milijuna eura dobiti, ali i 7,1 milijuna prihoda.

Top 20 poduzeća koja se bave pomorskim i obalnim prijevozom putnika
Naziv kompanije	Ukupni prihodi	Rezultat poslovanja (dobit prije oporezivanja)
JADROLINIJA	160.726.609	4.308.518
TROGIR-MARITIME d.o.o.	2.079.765	2.067.298
RAPSKA PLOVIDBA d. d.	7.181.165	1.329.165
IVAN CRUISING d.o.o.	2.742.498	1.074.433
ELEGANZA CRUSING d.o.o.	2.130.330	1.024.660
BIOSPECTRA d.o.o.	956.680	808.046
POMORSKI SERVIS DUBROVNIK d.o.o.	1.437.415	611.565
MORE YACHT CLUB d.o.o.	4.133.138	395.724
OCEAN BRODARSTVO d.o.o.	1.194.259	336.050
WIND STAR d.o.o.	462.621	327.930
SUN SAILING d.o.o.	888.417	317.128
BARBARA CRUISING d.o.o.	1.519.871	288.661
MLADIN PUNTA d.o.o.	1.060.294	266.277
STRIC d.o.o.	627.662	249.259
TAJNA MORA d.o.o	1.154.398	232.884
SEA LIFE d.o.o.	672.276	215.891
BAMBINI d. o. o.	227.080	214.379
MAJA, obrt za ugostiteljstvo, turizam i poslovanje nekretninama vl. Anton Rakuljić, Jesenice, Poljička cesta 120	841.936	208.363
JAVORAK d.o.o.	2.415.738	204.895
ROYAL CRUISING d.o.o.	564.514	201.957
*svi podaci su za 2022. godinu, u eurima

U međunarodnoj plovidbi, pak, uglavnom dominiraju brodovi za prijevoz rasutih tereta i tankeri, od čega tankeri za prijevoz sirove nafte, brodovi za naftne prerađevine i brodovi za ukapljeni naftni plin.

“Snažna i kvalitetna brodogradnja važan je preduvjet razvoja cjelokupnog pomorskog gospodarstva države. Tako su članice Mare Nostruma dio svoje flote izgradile u hrvatskim brodogradilištima te ih tu i održavaju, a dio je nabavljen i/ili izgrađen u stranim brodogradilištima što je nerijetko uvjetovano i od strane stranih kreditnih institucija putem kojih se financirala nabavka brodova. Pomorska industrija ima izrazito međunarodan karakter, stoga je konkurencija i u segmentu brodogradnje velika”, rekli su iz udruge za Financije.hr.

Za kraj smo ih pitali i kako s vremenskim odmakom gledaju na sve prepreke s kojima se brodarstvo susretalo u vrijeme pandemije.

“Svojevrsna paraliza slobodne plovidbe, odnosno nemogućnost rotacije pomoraca s brodova, a potom i njihovog slobodnog tranzita, prvi su od problema s kojima su se brodari susreli početkom pandemije. Teškoće u izmjenama članova posade i iskrcaja/ukrcaja pomoraca rezultirale su tisućama pomoraca koji su zapeli u nekoj od iskrcajnih luka svijeta, s neizvjesnošću čekajući dan povratka svojim domovima. Na sreću, države članice EU, uključno i RH, koordinirale su repatrijaciju pomoraca”.

Dolaskom cjepiva koje je postalo svojevrsnim uvjetom za slobodu kretanja, nastojali su pomorce prikazati kao neophodnu skupinu ključnih radnika kojoj se treba omogućiti prioritetan pristup cijepljenju, s obzirom da im je isto bilo neophodno potrebno za nastavak rada i pritom, zaštitu života i zdravlja na istom. Nabavke dijelova, popravci i održavanje brodova također su se odvijali pod otežanim uvjetima.

“Promatrajući potom sve navedeno u kontekstu činjenice da se preko 90 posto svjetske trgovine odvija upravo morem, cijeli proces trgovine se usporio i u konačnici rezultirao većim cijenama troškova transporta koje su se u najvećoj mjeri prelile upravo na cijene proizvoda krajnjih potrošača”, prisjetili su se iz Mare Nostruma.