U lipnju ove godine proizvođačke cijene u industriji su u eurozoni u odnosu na svibanj bile niže za 0,3 posto, dok su na godišnjoj razini bile veće za 4,6 posto, pokazuju prve procjene Eurostata.
U čitavoj Europskoj uniji (EU) na mjesečnoj razini pad je bio 0,2 posto, a na godišnjoj porast je bio 4,7 posto.
Gledano mjesečno najveći je pad proizvođačkih cijena imala Litva s brojkom od 1,7 posto. Druga je po tome bila Irska sa smanjenjem od 1,3 posto, a onda slijede Bugarska i Grčka s po 1,3 posto.
Najveći mjesečni rast imala je Slovačka i on je iznosio 1,1 posto ispred Rumunjske s jedan posto i Estonije s 0,9 posto.
Hrvatska je imala mjesečni pad od blagih 0,1 posto nakon što je u svibnju on iznosio 2,1 posto.
Na godišnjoj razini u eurozoni proizvođačke su cijene rasle u četiri kategorije dok su u jednoj pale.
Najveći rast zbio se kod energije iznosivši 8,8 posto.
Kod intermedijarnih dobara rast proizvođačkih cijena bio je 6,1 posto, a kod trajnih potrošačkih dobara 2,9 posto. Najmanje su rasle cijene kod kapitalnih dobara, i to za 2,3 posto.
Jedini segment u kojemu su proizvođačke cijene pale bila su netrajna potrošačka dobra, a brojka je iznosila 0,6 posto.
Izvor: Eurostat
Kada bi se isključila energija, u tom su slučaju proizvođačke cijene ukupno rasle tri posto.
Slične brojke vrijede za cijeli EU s tim što je kod energije godišnji rast bio 10 posto.
Najveći godišnji rast proizvođačkih cijena u eurozoni imala je Bugarska s brojkom od čak 18,2 posto.
Nakon Bugarske druga je Irska s 11,4 posto. Rumunjska, koja nije članica eurozone, imala je rast od 14,3 posto.
Pročitajte još:
Jedina zemlja koja je imala godišnji pad proizvođačkih cijena bio je Luksemburg sa stopom od 3,2 posto.
U Hrvatskoj je godišnji rast bio 6,4 posto što je usporavanje nakon 8,1 posto u travnju i 7,8 posto u svibnju.
