U svibnju ove godine proizvođačke cijene kako u eurozoni tako i u cijeloj Europskoj uniji (EU) bile su veće za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec.
Na godišnjoj razini one su u eurozoni rasle 5,9 posto te u EU 5,7 posto, pokazuju prve procjene Eurostata.
Najveći mjesečni rast imao je Cipar od 3,6 posto ispred Irske s 2,8 posto i Nizozemske s 1,9 posto.
Hrvatska je zemlja koja je imala najveći mjesečni pad proizvođačkih cijena, i to za 2,1 posto. Iza Hrvatske je Mađarska s 3,1 posto te Italija s 0,5 posto.
Gledano po sastavnicama, cijene su godišnje porasle u četiri kategorije te pale u jednoj.
Očekivano, zbog iranskog sukoba, najviše su rasle u segmentu energije za čak 14 posto.
Kod intermedijarnih dobara rast je bio 5,5 posto, a zatim slijede trajna potrošačka dobra gdje je povećanje bilo 2,8 posto.
Konačno, u segmentu kapitalnih dobara porast je iznosio 2,2 posto.
Cijene su u odnosu na svibanj prošle godine snižene jedino kod netrajnih potrošačkih dobara, a brojka je 0,5 posto.
Izvor: Eurostat
Kada bi se isključila energija, tada su proizvođačke cijene u eurozoni na godišnjoj razini porasle 2,8 posto.
Slične vrijednosti su zabilježene i na razini čitavog EU-a.
Najveći godišnji rast proizvođačkih cijena imala je u svibnju Bugarska za čak 19,3 posto.
Iza nje je Rumunjska s 13,5 posto, a zatim slijedi Litva s 12,3 posto.
Jedina zemlja koja je u godinu dana imala pad proizvođačkih cijena bio je Luksemburg s brojkom od 3,2 posto.
Pročitajte još:
U Hrvatskoj su u svibnju proizvođačke cijene u odnosu na isti mjesec lani porasle 7,8 posto što je blago usporavanje u odnosu na travanj kada je godišnji rast bio 8,1 posto.
Slovenija je imala bitno manji godišnji rast od 2,9 posto.
