Kandidatima za EU otvaraju se dijelovi tržišta prije punopravnog članstva

Pristup Europskoj uniji očito više ne izgleda tako da kandidatska zemlja odjednom ulazi na jedinstveno tržište, zajedničke sustave i europske programe.

Europska komisija u paketu priprema za buduće proširenje, predstavljenom 6. listopada, predlaže postupno uključivanje kandidatkinja u pojedine dijelove europskog gospodarstva i prije punopravnog članstva.

Riječ je o pokušaju da se postojeći, prilično raznorodni aranžmani – od energetskog tržišta i prometnih koridora do platnog prometa i roaminga, povežu u jasniji sustav. Kandidatkinja koja ispuni propise i pokaže da ih može provoditi, dobila bi pristup pojedinoj politici, programu ili dijelu tržišta, dok bi se pristup mogao i povući ako reforme stanu ili zemlja odstupi od europskih vrijednosti i zajedničke vanjske politike.

Komisija pritom ne predlaže novu vrstu „pridruženog članstva”, niti trenutačno otvara jedinstveno tržište Crnoj Gori, Albaniji, Moldovi i Ukrajini. Najprije će mapirati postojeće instrumente, odrediti područja za dublje povezivanje te s kandidatkinjama pokrenuti godišnje dijaloge o sljedećim koracima. Za četiri zemlje koje smatra najspremnijima najavljene su i posebne pristupne karte s prioritetima, rokovima i mjerljivim obvezama.

Tvrtke bi benefite trebale osjetiti prije političkog pridruženja

Gospodarski smisao takvog pristupa jest da se prilagodba pravilima Unije prestane svoditi na zatvorena pregovaračka poglavlja. Tvrtke bi koristi trebale osjetiti ranije, kroz jednostavnija plaćanja, niže troškove komunikacije, bolje prometne veze, zajedničke standarde i veći broj projekata u kojima mogu sudjelovati.

Dio toga već se vidi u praksi. Albanija, Crna Gora i Moldova počele su sudjelovati u sustavu SEPA, što bankama i njihovim klijentima olakšava i ubrzava prekogranične platne transakcije u eurima.

Ukrajina i Moldova od 1. siječnja ove godine primjenjuju pravila „roam like at home”, pa njihovi građani i putnici iz Unije mobilne usluge koriste po domaćim cijenama. Vijeće EU-a u lipnju je odobrilo otvaranje pregovora o širenju istog režima roaminga na zapadni Balkan.

Sljedeći, poslovno važniji korak mogao bi biti dublje otvaranje tržišta u industriji i uslugama. Komisija navodi sporazume o ocjenjivanju sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda, istraživanje, inovacije i industrijsku suradnju, ali i nove strateške sektore poput umjetne inteligencije, poluvodiča, biotehnologije i svemira.

Pristup takvim programima ovisit će o usklađenosti propisa, zaštiti osjetljivih tehnologija, provjeri ulaganja, izvoznim kontrolama i provedbi sankcija.

Financiranje prekograničnih projekata

Energetika, promet i digitalna infrastruktura posebno su istaknuti jer bez njih nema ni stvarnog širenja tržišta. Sve četiri zemlje već su povezane s europskim energetskim pravilima kroz Energetsku zajednicu, a Komisija očekuje da bi veće, integrirano energetsko područje povećalo konkurenciju, smanjilo ovisnost o vanjskim dobavljačima i privuklo ulaganja u mreže, obnovljive izvore i skladištenje energije.

U prometu su koridori transeuropske prometne mreže TEN-T već prošireni na zapadni Balkan, Moldovu i Ukrajinu, pa je sljedeće veliko pitanje financiranje i provedba prekograničnih infrastrukturnih projekata.

Za Hrvatsku je neposredni trgovinski interes zasad ponajviše vezan uz Crnu Goru. Prema konačnim podacima Državnog zavoda za statistiku, hrvatski izvoz u Crnu Goru prošle je godine iznosio 417,2 milijuna eura, više nego u Albaniju, Moldovu i Ukrajinu zajedno.

Izvoz u sve četiri zemlje dosegnuo je 604,6 milijuna eura, dok je uvoz iznosio 129,8 milijuna eura. Riječ je o skromnom dijelu ukupne hrvatske robne razmjene, ali o tržištima na kojima hrvatske kompanije već imaju iskustvo, osobito u trgovini, turizmu, bankarstvu, energetici i graditeljstvu.

Prilike, ali i nova konkurencija za hrvatske tvrtke

Stoga će se stvarni učinak postupne integracije u manifestirati puno prije kroz natječaje, logistiku, energetsku infrastrukturu, digitalne usluge i lakše poslovanje preko granice nego kroz izvoz.

Hrvatska se pritom nalazi između tržišta zapadnog Balkana i šireg istočnog prostora prema Moldovi i Ukrajini, a bolje povezane mreže mogu otvoriti prostor i za domaće izvođače, prijevoznike, IT tvrtke i proizvođače opreme.

Proces nosi i drugu stranu. Komisija u svojoj analizi upozorava da bi ulazak novih prijevoznika mogao pojačati konkurenciju na cestovnom, a u manjoj mjeri i željezničkom tržištu. Zato ostavlja mogućnost vremenski ograničenih prijelaznih razdoblja za pristup pojedinim tržištima, osobito ondje gdje pravila i uvjeti poslovanja još nisu ujednačeni.

Bruxelles je očito promijenio logiku proširenja, više ne čeka na jedan politički datum već dozvoljava da se gospodarsko povezivanje gradi sektor po sektor. Punopravno članstvo i dalje ostaje krajnji cilj, ali kandidatkinje će dio obveza i koristi europskog tržišta moći preuzimati ranije, pod uvjetom da reforme provedu i održe.