Njemačka industrija prolazi kroz jednu od najtežih transformacija posljednjih desetljeća, ali upravo slabost tradicionalnih kompanija stvara prostor za novu generaciju poduzetnika. U prvoj polovici 2026. osnovano je više od 3.000 start-upova, najviše dosad, a približno trećina povezana je s umjetnom inteligencijom.
Njemačka je desetljećima gradila gospodarski model na automobilima, strojevima, kemiji i velikim industrijskim kompanijama koje su zapošljavale stotine tisuća ljudi i izvozile diljem svijeta. Taj model danas je pod pritiskom.
Volkswagen restrukturira poslovanje i priprema desetke tisuća smanjenja radnih mjesta, Thyssenkrupp prolazi kroz duboku reorganizaciju, a njemačka industrija pokušava se prilagoditi skupljoj energiji, kineskoj konkurenciji, elektrifikaciji i digitalizaciji.
No paralelno s problemima tradicionalnih industrijskih divova događa se nešto gotovo suprotno. U Njemačkoj je tijekom prve polovice 2026. osnovano više od 3.000 novih start-upova, što je rekord i 52 posto više nego u prethodnih šest mjeseci. Oko trećine novih kompanija usmjereno je na umjetnu inteligenciju. Slabije tržište rada pritom postaje neočekivani dio te transformacije.
Radnici i stručnjaci koji su nekada karijeru gotovo automatski gradili u velikim industrijskim kompanijama sve češće razmišljaju o vlastitim projektima ili prelasku u manje tehnološke tvrtke. To znači da industrijska slabost ne proizvodi samo nezaposlenost i smanjenje investicija. Ona istodobno oslobađa inženjere, programere, menadžere i tehničke stručnjake koji mogu završiti u novim kompanijama.
AI start-upovi pokušavaju riješiti probleme stare industrije
Zanimljivo je što velik dio nove njemačke tehnološke scene ne nastaje potpuno odvojeno od stare industrije. Naprotiv, mnogi start-upovi razvijaju upravo tehnologije koje bi tradicionalnim kompanijama trebale pomoći da postanu produktivnije.
Umjetna inteligencija koristi se za automatizaciju proizvodnje, prediktivno održavanje strojeva, optimizaciju logistike, kontrolu kvalitete i smanjenje troškova. Njemačka tako potencijalno dobiva priliku iskoristiti ono što još uvijek ima – veliku industrijsku bazu, snažno inženjersko znanje i golem broj proizvodnih kompanija koje moraju digitalizirati poslovanje.
Jedan od primjera šireg trenda je njemački RobCo, proizvođač industrijskih robota, koji je dosegnuo valuaciju od milijardu dolara. Kompanija razvija novu generaciju robota sposobnih obavljati složenije industrijske zadatke, a većina poslovanja i dalje joj dolazi iz Europe. Istodobno se globalni AI investicijski ciklus počinje prelijevati i na klasičnu industrijsku proizvodnju.
Njemačka industrijska proizvodnja u kolovozu porasla je dva posto na mjesečnoj razini, znatno više od očekivanja, dok je proizvodnja strojeva i opreme porasla 5,3 posto. Među faktorima koji podupiru potražnju analitičari navode obrambenu potrošnju i ubrzano uvođenje digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije.
Drugim riječima, AI ne mora zamijeniti njemačku industriju. Mogao bi postati tehnologija kojom će je dio kompanija pokušati spasiti.
Najveći problem ostaje kapital
Njemački start-up boom ipak ima ozbiljnu slabost. Europa i dalje ulaže daleko manje novca u umjetnu inteligenciju nego Sjedinjene Američke Države. Prema podacima koje prenosi Reuters, njemačke AI kompanije tijekom 2026. privukle su oko 5,7 milijardi eura financiranja, dok je američko AI tržište privuklo približno 308 milijardi eura. Razlika nije samo statistička.
Tehnološka kompanija može biti osnovana u Berlinu ili Münchenu, razviti proizvod u Njemačkoj i zaposliti lokalne inženjere, ali ako joj je za sljedeću fazu rasta potreban kapital koji lakše nalazi u SAD-u, dio buduće vrijednosti vrlo brzo može završiti izvan Europe.
Njemačka vlada zato je u srpnju pokrenula novu strategiju za start-upove i scale-up kompanije s 152 mjere, uključujući smanjenje birokracije i pokušaj mobilizacije većeg privatnog kapitala. To je možda i važniji dio priče od samog broja novih start-upova. Njemačka već ima dovoljno znanja da pokreće nove kompanije. Pitanje je može li im omogućiti da ostanu dovoljno dugo, narastu dovoljno veliko i financiraju se bez preseljenja ključnih funkcija u SAD, jer industrijska transformacija nije samo zamjena jedne tehnologije drugom.
Ako velika automobilska kompanija smanji 50.000 radnih mjesta, nekoliko stotina start-upova neće preko noći nadoknaditi izgubljene plaće, porezne prihode, izvoz i čitav lanac dobavljača – ali, s druge strane, mogu pokazati u kojem se smjeru gospodarstvo mijenja.
Njemačka je desetljećima bila mjesto na kojem su najbolji tehnički stručnjaci željeli raditi za Volkswagen, Bosch, Siemens, BASF ili Thyssenkrupp.
Pročitajte još:
Ako nova generacija počne smatrati da je bolje osnovati kompaniju koja tim gigantima prodaje umjetnu inteligenciju nego zaposliti se u njima, to bi mogla biti jedna od najvažnijih promjena njemačkog ekonomskog modela posljednjih desetljeća.
Stari industrijski model zato možda ne nestaje. On se raspada na dijelove – kapital, znanje, inženjere i proizvodno iskustvo – od kojih bi mogla nastati sasvim nova generacija kompanija.
Najvažnije pitanje za Njemačku nije hoće li imati AI start-upove. Već ih ima rekordno mnogo. Pitanje je mogu li oni dovoljno brzo narasti da postanu novi stup gospodarstva prije nego što stari industrijski stupovi postanu preslabi.
