Umjetna inteligencija sve brže mijenja uredske poslove. Ne radi se više samo o eksperimentima s chatbotovima i generiranjem tekstova: AI danas može čitati dokumente, unositi podatke, provjeravati račune, analizirati izvještaje i automatizirati čitave poslovne procese.
Među najugroženijima su upravo administrativna i činovnička zanimanja. Prema Međunarodnoj organizaciji rada (ILO), upravo ta skupina i dalje ima najvišu razinu izloženosti generativnoj umjetnoj inteligenciji.
Od poslova s najvećim potencijalom za automatizaciju tako se izdvajaju službenici za unos podataka, računovodstveni i knjigovodstveni referenti te administrativni tajnici.
ILO pritom naglašava da izloženost AI-ju ne znači da će neko zanimanje nestati, već se radi o tome da se dio zadataka koje danas obavljaju ljudi može prebaciti na umjetnu inteligenciju.
Prema njihovom najnovijem indeksu, oko jednog od četiri radna mjesta u svijetu nalazi se u zanimanju koje je na neki način izloženo generativnom AI-ju, dok je u skupini s najvećim potencijalom za automatizaciju oko 3,3 posto globalne zaposlenosti.
Do sličnog zaključka došao je i Anthropic, kompanija koja prati stvarnu upotrebu AI-ja na radnom mjestu. U analizi objavljenoj ove godine među najizloženijim zanimanjima nalaze se programeri, zaposlenici korisničke podrške i službenici za unos podataka, pri čemu je kod ovih posljednjih oko dvije trećine radnih zadataka obuhvaćeno korištenjem umjetne inteligencije.
Za cijelu skupinu uredskih i administrativnih zanimanja stručnjaci procjenjuju da bi veliki dio zadataka teoretski mogao biti pokriven velikim AI modelima.
Kako ta promjena izgleda u stvarnom svijetu, izvrsno ilustrira primjer iz Grčke. Tamošnja tvrtka Archeiothiki razvila je AI Flows, platformu koja koristi umjetnu inteligenciju za obradu dokumenata i automatizaciju poslovnih procesa.
U jednom velikom osiguravajućem društvu obrada zahtjeva za zdravstvenu naknadu nekoć je u prosjeku trajala 14 dana. Danas se isti proces može obraditi za otprilike jednu minutu, dok se odšteta isplaćuje već sljedećeg dana.
Sustav “čita” medicinsku dokumentaciju, račune i podatke iz police te ih uspoređuje s pravilima osiguranja. Prema izvještaju Euronewsa, može obraditi oko 1.500 zahtjeva dnevno.
Pročitajte još:
Slična logika može se primijeniti i u bankama, računovodstvu, ljudskim resursima i drugim odjelima u kojima zaposlenici velik dio dana provode pretražujući dokumente, kopirajući podatke iz jednog sustava u drugi ili provjeravajući zadovoljava li neki zahtjev unaprijed definirana pravila.
ILO u svom istraživanju zaključuje da trenutačni podaci prije svega ukazuju na transformaciju poslova, a ne na masovni nestanak radnih mjesta. Pritom su zanimanja koja se temelje na ponavljanju, obradi podataka i radu s digitalnim dokumentima među prvima na redu za promjenu.
